[FOTO] Izvješće skupštinskog Povjerenstva o slučaju Mrtvaška izazvalo polemičnu raspravu - zanemarena komunikacija svih zainteresiranih dionika
Autor: Marina Pauletić 23.11.2023
„Situaciju koja je teška mogla se izbjeći pažljivijem planiranjem. Ni jedna zainteresirana strana nije protiv projekta, potrebno je sjesti za stol i pripremiti se za drugi pokušaj“, zaključio je Petković.
Rijeka - Na sjednici Županijske skupštine PGŽ predstavljeno je izvješće o okolnostima raskida ugovora u projektu „Dogradnja luke otvorene za javni promet Mrtvaška na otoku Lošinju“.
Odlukom Županijske skupštine iz prosinca 2022. godine, podsjetimo, osnovano je Povjerenstvo u sastavu vijećnika Orjen Petković, Damir Pilepić, Nedjeljko Pinezić i Ivo Vidotto koje bi razmotrilo činjenice vezane uz obustavljanje ovog projekta ŽLU Mali Lošinj vrijednog više od 10 milijuna eura, u cijelosti financiranog iz europskih fondova, a koji je naišao na protivljenje dijela mještana Ilovika.
Kako je izvijestio predsjednik Povjerenstva Orjen Petković, uz pregled dokumentacije provedeni su razgovori s predstavnicima javnih tijela, tvrtki i zainteresiranih građana, a prilikom izlaska na teren članovi povjerenstva su se susreli i s mještanima Lošinja. Unatoč pozivu, predstavnici resornog ministarstva nisu se odazvali.
Zaključeno je kako je u provedbi projekta, ponajprije u fazi planiranja, zanemarena komunikacija svih zainteresiranih dionika. Rokovi za izvođenje pojedinih etapa projekta su bili vrlo kratki što je dovelo do pogrešaka i preskakanja bitnih elemenata od javnog interesa što se pokušalo naknadno ispraviti izmjenama projekta. Ujedno, stanje infrastrukture na prostoru LOJP Mrtvaška nije zadovoljavajuće. U lučkom prostoru se nalazi deponirani građevinski materijal te je prijedlog da se lučki prostor privede svrsi u kojem je to bio prije početka radova. Dodao je, međutim, da je gat funkcionalan.
„Situaciju koja je teška mogla se izbjeći pažljivijem planiranjem. Ni jedna zainteresirana strana nije protiv projekta, potrebno je sjesti za stol i pripremiti se za drugi pokušaj“, zaključio je Petković.
Dio članova Skupštine istaknuo je da dostavljeno izvješće nije ukazalo na političku odgovornost niti utvrdilo točne okolnosti raskida ugovora, a na što je član Ivo Vidotto ponovio izrečen stav da smisao Povjerenstva nije provođenje istražnjih radnji i donošenje presude nego provjeriti sve činjenice koje su bile vezane uz projekt, od njegovog početka do odluke o raskidu.
„Budućnost će pokazati da su upravo mještani Ilovika najveći gubitnici u ovoj priči. Nema idealnih projekata“, konstatirao je vijećnik Željko Lambaša tijekom rasprave u kojoj je ukazano i na činjenicu da je u prometnoj strategiji luka Mrtvaška prekategorizirana iz luke lokalnog u luku nacionalnog značaja što je značilo i da sam projekt treba biti prilagođen tom novom statusu. Nedo Pinezić smatra kako se iz izvještaja, u čijoj je izradi i sam sudjelovao, može isčitati da je najveća odgovornost za neuspjeh projekta na menadžmentu, dakle onima koji su upravljali tim projektom. Predložio je da se naloži ŽLU da odmah pristupi saniranju gradilišta u Mrtvaškoj. Partikularni interesi pojedinaca na Iloviku nisu dozvolili da se ovaj projekt realizira, ocijenila je vijećnica Gabrijela Gorjanac Kapša. Vijećnica Morena Lekan prozvala je vijećnike Akcije mladih, koji su odbili sudjelovati u radu Povjerenstva, za populizam u pristupu ovom slučaju. Predsjednik Povjerenstva odgovarajući na brojne primjedbe iz rasprave rekao je kako je suština da ovaj projekt nije uspio te da je tu glavna odgovornost menadžmenta. U nastavku rasprave pozvalo se vijećnike da, ukoliko imaju, predlože korekciju predloženih zaključaka Povjerenstva. Tako je Iva Rinčić predložila da se u izvještaju izrijekom navede odgovornost menadžmenta. Predsjednik ŽS Marko Boras Mandić pozvao je Povjerenstvo da povuče izvještaj i u zaključke ugrade najbitnije primjedbe izrečene u današnjoj raspravi.
Nakon zatražene stanke, predsjednik Povjerenstva Petković izvijestio je kako nije postignut konsenzus svih klubova oko izmjene sadržaja zaključaka te je prvotni prijedlog upućen na glasanje. Kako nije dobio potrebnu većinu, izvještaj nije usvojen.
Pod prvom točkom dnevnog reda dano je odobrenje na Program rada i financijski plan Savjeta mladih PGŽ kojeg je predstavila predsjednica Magdalena Vrkić istaknuvši da će Savjet u 2024. godini u okviru budžeta od oko tri tisuće eura, uz ostalo, surađivati s regionalnim i nacionalnim tijelima u izradi programa i prijedloga zakona, aktivirati nove lokalne savjete mladih, posebno na otocima, unapređivati obrazovanje i usavršavanje mladih te provoditi humanitarne aktivnosti.
Na prijedlog vijećnika o povećanju iznosa za aktivnosti Savjeta, župan je naveo da je PGŽ senzibilizirana za programe mladih i pomaže rad udruga koje se bave mladima. „Proračun Savjeta samo je dio izdvajanja za mlade. U proračunu Županije osigarno je oko 130 tisuća eura za razne programe mladih, a kroz mrežu Ureda diljem županije uređen je i niz prostora za njihove aktivnosti. Što se mene i uprave tiče, kucate na otvorena vrata“, zaključio je župan.
U nastavku sjednice, donijeta je Odluka o rasporedu sredstava Domu zdravlja Primorsko-goranske županije u visini od 651 tisuće eura za financiranje 54 specijalizacije. Ujedno, prihvaćena je odluka o preuzimanju radnika, prostora i opreme u djelatnosti sanitetskog prijevoza Zavoda za hitnu medicinu PGŽ.
Usvojen je Pravilnik o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekta od interesa za opće dobro koje provode udruge, a Županijska skupština podržala je i II. izmjene i dopune programa javnih potreba u sportu kojima se povećavaju izdvajanja na iznos od 918 tisuća eura.
Nastavno na tu točku, vijećnik Josip Katalinić postavio je pitanje vezano uz stanje dvorane i igrališta u ulici Jože Vlahovića koje dijele tri škole. Župan je podsjetio da su osnovne škole imale prioritet te da su krenula ulaganja u srednje škole, podsjetivši na izgradnju sportske dvorane Medicinske škole u Rijeci, dok je pročelnica Stilin dodala kako je upoznata sa stanjem. Istaknula je da na području PGŽ postoji 28 dvorana, 15 ih je sagrađeno, a četiri su u projektiranju. “Znamo za problem, a budući da je okoliš u vlasništvu Županije, očekujem da će dogovor biti postignut brzo”, zaključila je Stilin.
Usvojeno je i više prijedloga za koncesiju na pomorskom dobru, a do kraja 22. sjednice Županijske skupštine PGŽ s dnevnim redom od 12 točaka održane u Hotelu Royal u Opatiji, sve točke dnevnog reda su usvojene.
Umjesto uobičajene prakse aktualnog sata, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, na početku sjednice, prikazan je dokumentarni film „Ja dišem“, nastalog u okviru zajedničkog projekta udruge SOS – centra za nenasilje i ljudska prava i udruge Filmaktiv.
Predsjednik Županijske skupštine Marko Boras Mandić zahvalio je klubovima na podršci ove incijative istaknuvši da postoji svijest o rastućem problemu nasilja nad ženama te posebno naglasio da vjeruje da je svima nama obitelj svetinja i želimo da u toj obitelji žive sretni ljudi. “Kao zajednici i kao društvu, ova tema mora biti imeprativ u kojoj se otvoreno progovara jer se nasilje može dogoditi svakome, posebno ženama kao ranjivijoj skupini u odnosu na muškarce”, naveo je.
Pročelnica Dragica Marač navela je kako je PGŽ iznimno senzibilizirana za žrtve obiteljskog nasilja i već desetljećima doprinosi da se prisutnost nasilja rano detektira, a o tome govori i činjenica da je među prvim županijama osnovala Povjerenstvo za ravnopravnost spolova. Pohvalila je rad udruge SOS navodeći ih kao vrijedne partnere čije programe Županija uvijek nastoji podržati. Potaknuta prikazanim filmom, podsjetila je kako nasilje ima mnogo lica koje se javlja u suptilnim oblicima koji se teško mogu prepoznati od okoline te zaključila da su ključne edukacije od najranije dobi i provođenje preventivnih programa.
Predstavljajući rad udruge SOS Rijeka-Centar za nenasilje i ljudska prava, koordinatorica programa Tina Kovačić istaknula je da se zalažu za društvo kojem se ljudska prava štite, poštuju i žive svakodnevno i u kojem nasilje nije privatan problem, čemu doprinose aktivni i društveno odgovorni građani. Financiranje civilnog sektora koji pruža socijalne usluge i njihova geografska rasprostranjenost su neki od načina prema ublažavanju postojećih izazova. U okviru rada udruge pružaju podršku svim punoljetnim žrtvama obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja kroz psihosocijalnu, primarnu pravnu pomoć i razne druge oblike pomoći, uključujući i stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja nakon izlaska iz sigurne kuće.
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava je nevladina, neprofitna i feministička organizacija koja djeluje kroz četiri programska pravca: pružanje pomoći i podrške žrtvama obiteljskog, partnerskog i sekusalnog nasilja, prevencija i edukacija, zagovaranje i lobiranje za društvene promjene i društvo nenasilja. S današnje govornice poslana je snažna poruka da nasilje nije privatan problem i da žene u tome nisu same.
Prije nastavka sjednice, predsjednik Boras Mandić pozvao je sve vijećnike iduće srijede, 29. studenoga u obilazak Kanala Ri u društvu direktorice Gordane Šimić Drenik i glavnog urednika Igora Rivettija te izvijestio kako će od 2024. godine Županijska skupština zasjedati u prostorima u vlasništvu Županije, točnije u zgradi Rektorata Sveučilišta u Rijeci.
