Majevica: Fešta od mladega leta 8. svibnja na Viškovu

Autor: Andrea Načinović 01.05.2022

wp-content/uploads/2018/05/majevica-viskovo-grooversi-2018-2.jpg

U Halubju se nekada prve nedjelje u svibnju održavao posljednji ples jer su od proljeća do jeseni muškarci boravili u gorama obavljajući tradicionalne poslove te plesnih zabava nije bilo sve do Bele nedeje. Noć prije plesa mladići su kuće djevojaka koje su im se sviđale ukrašavali cvijećem – majevicom koja se mogla ugledati na prozoru, dimnjaku, ali i na stablu murve ili oraha koji rastu pored kuće.

Viškovo - U nedjelju, 8. svibnja u 14 sati na parkiralištu Milihovo, nakon male pauze, ovogodišnja Majevica ponudit će pravu feštu po starinski. Svibanjsku nedjelju u Viškovu obilježit će predstavljanje tradicionalne kuhinje, tradicije i običaja Halubja te pregršt dobre zabave. Prije svega, pozivaju ljubitelje rekreacije i boravka u prirodi na mladoletnju šetnju na Lončevu grižu. Pođite, uz pratnju vodiča Planinarskog društva Viškovo, prekrasnom šetnicom Lončeva griža do istoimenog vidika koji pruža nezaboravan pogled na Kvarner i okolicu. Polazak je u 10 sati s parkirališta Milihovo.
“Upoznajte naš zavičaj u proljetno vrijeme i otkrijte prekrasne vidike, a zatim nam se u 14 sati pridružite na Milihovu i doživite pravu štoriju od hrane i običaji”, rekli su organizatori.
Program će otvoriti sopnjada Marinićeve muziki i nastup mažoretkinj. Uz vesele glazbene tonove Limene glazbe nastupit će Mažoretkinje Halubajke i njihove gošće Mažoretkinje grada Bakra, Mažoretkinje grada Opatije, Plesni klub Fiume i Halubajske mažoretkinje. Štorija od nekadajne hrani – slašćice po starinsku prikazat će tradicionalne slastice našega kraja, a pripremit će ih vrijedne članice Delavske katedre Ustanove „Ivan Matetić Ronjgov“. Zasladite se domaćim presnacom, orehnjačom, kuglofom, pitom od jabuka, fritulama i okusite djelić tradicije.
U međuvremenu, djeca i školarci Dječjeg vrtića Viškovo i Osnovne škole „Sveti Matej“ kroz plesne i recitacijske točke vrijedno će promicati čakavštinu i tradiciju svoga kraj te poručiti: Mi povedamo po domaću.
Zainteresirana djeca, ali i oni malo stariji, imat će priliku zaigrati starinske igre kao što su skakanje va vreće, kako pogodit lonac zaprteh očij, hitanje potkov, boćanje po nekadajnu, potezanje špaga. Svi posjetitelji imat će priliku okušati sreću i u tomboli koja nosi vrijedne nagrade, a one mlađe osobito će razveseliti vožnja starinskom kočijom te zanimljive vatrogasne igre i poligon za djecu u organizaciji DVD-a Halubjan. Kako biste zadržali trajno sjećanje na nekadajno živjenje, čeka vas kutić za storit lep litrat.
Okrijepite se uz ukusan obed – repa s fažolon, a zatim prošetajte sajmom domaćih proizvoda i suvenira gdje ćete, između ostaloga, moći pronaći eko proizvode od aronije, domaće voće i povrće, ekološke mesne i mliječne proizvode, med i pčelinje proizvode, biljne pripravke i čajeve vlastite proizvodnje, ručno rađene suvenire, predmete za dekoraciju doma, predmete za svakodnevnu upotrebu, nakit od kamena, kože i prirodnih materijala te mnoge druge zanimljive proizvode. Za ugodnu glazbenu atmosferu pobrinut će se grupe Aurora i Trio Asi.
Tradicija Majevice
U Halubju se nekada prve nedjelje u svibnju održavao posljednji ples jer su od proljeća do jeseni muškarci boravili u gorama obavljajući tradicionalne poslove te plesnih zabava nije bilo sve do Bele nedeje. Noć prije plesa mladići su kuće djevojaka koje su im se sviđale ukrašavali cvijećem – majevicom koja se mogla ugledati na prozoru, dimnjaku, ali i na stablu murve ili oraha koji rastu pored kuće. U Halubju se, tako, održao običaj koji je bio nekada proširen i u drugim krajevima, o čemu svjedoči zapis u Planinama, prvom romanu hrvatske književnosti. Zoranić je zapisao da je od davnina običaj prvi dan „miseca cvitnja”, ujutro, omiljenoj djevojci pred vrata donijeti cvijeće i visoke grane drveća okititi mirisnim biljem i cvijećem, pred vratima im nasuti cvijeća i tako pokazati svoje osjećaje.
Tako visoko postavljenu majevicu mladići su čuvali do jutra kako bi se uvjerili da je nitko neće skinuti ili zamijeniti za nešto drugo. Događalo se također i da su djevojkama koje im se nisu svidjele ili koje su imale nekoliko mladića, ostavljali kelj, što je za djevojku značilo sramotu pa su ustajale ranom zorom kako bi, u slučaju da su je dobile, broskvu (kelj) uklonile prije nego što je susjedi vide.
Kao sjećanje na taj običaj pokrenuta je Majevica – fešta od mladega leta.

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...