Mali trgovci pri HOK-u: Ograničite marže, a ne cijene
Autor: Nikola Cvjetović 10.10.2023
Upozoravaju da na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.
Rijeka - Ceh trgovaca Hrvatske obrtničke komore uputio je traženje Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da cijene proizvoda unutar posljednjeg paketa mjera ograniče na način da postave granicu za visinu marže subjekata, a ne finalnu cijenu proizvoda. Upozoravaju da na ovaj način ograničene cijene onemogućavaju konkurentnost malih trgovaca koji ne mogu imati iste nabavne cijene kao trgovački lanci.
Naime, neki proizvodi koji su obuhvaćeni Vladinom Odlukom o ograničavanju cijena imaju veću nabavnu cijenu od one finalne maksimalne koja je propisana Odlukom. Mali trgovci su na ovaj način stavljeni još u nepovoljniji položaj u odnosu na velike trgovačke lance koji imaju puno manje nabavne cijene. Tako pojedini mali trgovci odlučuju povući pojedine proizvode obuhvaćene Odlukom s polica, jer trpe izravne gubitke imajući ih u ponudi. Također, situacija u kojem je finalna cijena proizvoda manja od nabavne protivna je samom Zakonu u trgovini koji u članku 64. nepoštenim trgovanjem osobito smatra „prodaju robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost“.
Iz navedenog razloga, Hrvatska obrtnička komora je stava kako je potrebno izmijeniti Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na način da se trgovcima ograniči marža na pojedine proizvode, a ne finalne cijene proizvoda.
Također, Komora je prethodno u dopisu Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja još jednom uputila zahtjev da se svakom obrtniku odnosno poduzetniku omogući da potpuno samostalno i bez ograničenja određuje radno vrijeme svojeg prodajnog objekta. Naglasak je stavljen na obrtnike koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, a koji su poslovni i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju spomenuta mjesta – na nedjelje i blagdane. Naime, groblja i svetišta nisu obuhvaćena izuzecima od primjene ograničenja rada nedjeljom te im preostaje mogućnost odabira 16 nedjelja godišnje za rad, čime njihovi opstanak i poslovanje postaju upitni jer se kod ove vrste prodaje ne može očekivati prelijevanje prometa u druge dane u tjednu.
