Marišćina prima otpad iz Senja: Most traži provjeru okolišne dozvole
Autor: Nikola Cvjetović 25.08.2026
Josip Katalinić i Marin Miletić od Ministarstva i Državnog inspektorata tražit će provjeru je li prihvat otpada iz Senja usklađen s važećom okolišnom dozvolom ŽCGO-a Marišćina.
RIJEKA – Županijski vijećnik Mosta u Primorsko-goranskoj županiji Josip Katalinić i saborski zastupnik Mosta Marin Miletić zatražit će od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Državnog inspektorata provjeru zakonitosti prihvata komunalnog otpada iz Grada Senja u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina.
Povod za zahtjev je odgovor Primorsko-goranske županije na Katalinićev upit. Prema dostavljenoj dokumentaciji, Grad Senj je Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine određen kao dio sustava CGO-a Marišćina.
Istodobno, okolišna dozvola za Marišćinu iz 2019. godine nije izmijenjena, dok je u dokumentaciji na kojoj se postojeća dozvola temelji djelatnost centra definirana u odnosu na otpad s područja Primorsko-goranske županije.
Katalinić posebno ističe da je i sam operater, tvrtka EKOPLUS, u zahtjevu Ministarstvu od 20. travnja 2026. naveo kako Grad Senj nije izrijekom naveden kao jedinica koja gravitira CGO-u Marišćina. Operater je od Ministarstva zatražio tumačenje primjene Zakona o gospodarenju otpadom.
Ministarstvo je 7. svibnja odgovorilo na pitanje obveze predaje otpada, pozivajući se na Plan gospodarenja otpadom i njegove tablice. Međutim, prema dostavljenoj dokumentaciji, odgovor se nije izrijekom odnosio na pitanje je li za prihvat otpada iz druge županije potrebna izmjena postojeće okolišne dozvole.
Katalinić: Plan nije isto što i okolišna dozvola
„Ne tvrdim da je Plan gospodarenja otpadom pogrešan. Tvrdim da nakon njegova donošenja treba provjeriti je li okolišna dozvola Marišćine i dalje dostatna za novi obuhvat i nove količine“, poručuje Katalinić.
Dodaje kako je potrebno utvrditi je li se promjenom obuhvata sustava promijenio način rada postrojenja, njegov kapacitet, emisije ili utjecaj na okoliš te je li zbog toga potrebno provesti odgovarajući postupak.
Marišćina je okolišnom dozvolom dimenzionirana na 100.000 tona otpada godišnje za biološku obradu, dok statički proces biosušenja traje između 12 i 15 dana. Prihvatna hala dimenzionirana je za količine otpada zaprimljene tijekom jednog tjedna.
Zbog toga se, smatra Katalinić, posebno otvara pitanje kapaciteta tijekom ljetnih mjeseci, kada količine komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj županiji rastu.
„Ako se u sustav s određenim projektiranim kapacitetom dodaje otpad iz druge županije, mora se provjeriti što to znači za dnevni dovoz, trajanje biosušenja, emisije i neugodne mirise“, ističe Katalinić.
Od Ministarstva će zatražiti pisano očitovanje o tome je li uvrštavanjem Grada Senja došlo do izmjene zahvata i značajne promjene u radu postrojenja te je li potrebna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš i izmjena okolišne dozvole.
Od Državnog inspektorata zatražit će se nadzor nad radom postrojenja, uključujući pitanje postupa li se u granicama važeće dozvole, koliko je tijekom ljeta trajao ciklus biosušenja te kakve su bile emisije neugodnih mirisa.
Katalinić pritom naglašava da nema ništa protiv Senja i njegovih građana, ali smatra da prije prihvata otpada iz druge županije treba jasno utvrditi jesu li postojeća dokumentacija i kapaciteti Marišćine dovoljni te pod kojim se uvjetima takav otpad zaprima.
Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić problem Marišćine smješta u širi kontekst hrvatskog sustava gospodarenja otpadom. Tvrdi da Vlada Andreja Plenkovića godinama vodi pogrešnu politiku gospodarenja otpadom te iznosi kritike na račun postupanja s otpadom u Hrvatskoj.
Miletić pritom navodi i tvrdnju o velikim količinama uvezenog otpada te upozorava na, kako kaže, rizike nezakonitog skladištenja i negativnog utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi.
