Mostovi između Rijeke i Budimpešte: Večer posvećena Ervinu Dubroviću u Mađarskom muzeju
Autor: Nikola Cvjetović 21.11.2025
Zbog iznimno velikog interesa, program se pratio i u kazališnoj dvorani muzeja i u dodatnoj dvorani putem velikog ekrana, a mnogi su događaj slijedili i putem prijenosa uživo na stranicama muzeja.
Budimpešta – U Mađarskom muzeju za trgovinu i ugostiteljstvo u Budimpešti 17. studenoga, upravo na Dan Budimpešte – dan kada su 1873. Budim i Pešta spojeni u jedinstveni grad – održano je predstavljanje knjiga Ervina Dubrovića, umirovljenog ravnatelja Gradskog muzeja Rijeka i jednog od ključnih istraživača riječke kulturne povijesti. Datum je nosio snažnu simboliku: za nastanak Budimpešte bio je potreban most, Lančani most, čiju je gradnju potaknuo grof István Széchenyi, a prema pismu iz 1828. koje je riječki trgovac Andrija Ljudevit Adamić uputio Széchenyiju – na što je prvi upozorio upravo Ervin Dubrović u svojoj knjizi o Adamiću – u toj priči možda postoji i riječki trag. Cijelom se večeri provlačio motiv mosta, jer se mostovi ne grade samo čelikom i kamenom, nego i ljudima: njihovim radom, istraživanjima, koja povezuju gradove i kulture.
Zbog iznimno velikog interesa, program se pratio i u kazališnoj dvorani muzeja i u dodatnoj dvorani putem velikog ekrana, a mnogi su događaj slijedili i putem prijenosa uživo na stranicama muzeja. Među okupljenima bili su istraživači, muzealci, kulturni djelatnici, diplomati i predstavnici hrvatskih zajednica u Mađarskoj: veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Mladen Andrlić sa suradnicima, ravnateljica zagrebačkog Instituta Liszt – Mađarskog kulturnog centra Anna Mladenović, povjesničar Dinko Šokčević te Imre Juhász, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda Mađarske i strastveni istraživač riječke povijesti. Mnogi od njih Dubrovićevi su dugogodišnji suradnici u zajedničkim hrvatsko–mađarskim projektima, što je događaju dalo osobito prijateljski ton.
Program je ostvaren u suradnji Mađarskog muzeja za trgovinu i ugostiteljstvo, Mađarskog nacionalnog muzeja, Lektorata za mađarski jezik Filozofskog fakulteta u Rijeci te Hrvatske samouprave Starog Budima – Bekašmeđera. Otvaranjem Lektorata 2020. godine ponovno su ojačane važne intelektualne i kulturne veze između Budimpešte i Rijeke, što je potaknulo niz novih publikacija, istraživanja i projekata. Upravo je lektorica za mađarski jezik, Eszter Tamaskó – koja već šest godina povezuje Rijeku i Budimpeštu – inicirala ovaj program te ga je, ujedno, cijeloga vodila i moderirala.
O Dubrovićevu radu govorili su dr. Róbert Török, ravnatelj muzeja domaćina, dr. Gábor Zsigmond, ravnatelj Mađarskog nacionalnog muzeja, te dr. Berislav Valušek, predsjednik Udruge povjesničara umjetnosti Rijeke. U umjetničkom dijelu programa nastupili su Čarna Kršul, predsjednica Hrvatske samouprave Starog Budima i Bekašmeđera, inače riječkog podrijetla, te mađarski glumac Balázs Csémy, interpretirajući pisma Lajosa Kossutha i poeziju Lőrinca Szabóa u prijevodu Lee Kovács.
Govornici su više puta naglasili važnost fokusiranja na ono što povezuje Hrvatsku i Mađarsku, a ne na ono što ih razdvaja, podsjećajući na dugu povijest dodirnih točaka dviju kultura. Kao posebno uspješan primjer istaknuta je izložba „Rađanje moderne Rijeke 1868.–1918.“ iz 2022., ostvarena u suradnji Muzeja grada Rijeke, Mađarskog muzeja za tehnologiju i promet te muzeja domaćina ovoga događaja.
Posebnu je pozornost privukla Dubrovićeva nova knjiga „Slikarstvo u Rijeci 1891.–1941.“, o kojoj je govorio njezin recenzent dr. Berislav Valušek. Knjiga sadrži tri samostalna poglavlja posvećena mađarskim temama: prvim riječkim izložbama iz 1891. i 1893., mađarskoj kulturnoj i društvenoj prisutnosti u Rijeci te djelima mađarskih slikara nastalim na Jadranu i u Rijeci. U tim poglavljima predstavljeni su radovi Lea Györöka, industrijski i lučki prizor Gyule Háryja te jadranske kompozicije Józsefa Rippl-Rónaija.
Berislav ValušekVečer je završila glazbenim blokom u osobnom tonu: izvedbom pjesme iz operete „Grofica Marica“, koju je Dubrović prvi put gledao sa suprugom 1993. u Miskolcu u Mađarskoj, na njihovu bračnom putovanju. Nakon službenog dijela, druženje se nastavilo na prijemu u dvorani Gerbeaud, koji su pripremile hrvatske zajednice u Mađarskoj, uz suorganizatore iz Starog Budima i predstavnike Dušnoka, hrvatskog naselja na jugu Mađarske.
Cijela je večer nosila poruku da se mostovi između naroda ne grade samo povijesnim činjenicama, nego prije svega ljudima koji vjeruju u suradnju. Upravo zbog takvih ljudi i njihovih veza – a Ervin Dubrović je među njima jedan od najsnažnijih – priča o Rijeci kao mostu između Hrvatske i Mađarske i dalje se nastavlja.
