Okrugli stol zastupnika Mosta Marina Miletića o Gorskom kotaru: Zanemareni potencijal goranskog kraja, ne traže milostinju države, nego ravnopravan tretman
Autor: Marina Pauletić 08.07.2025
U fokusu rasprave bili su brojni problemi koji godinama opterećuju Gorski kotar – od demografske devastacije i infrastrukturne zapuštenosti do zanemarivanja od strane državnih institucija i netransparentne raspodjele šumskog doprinosa. Sudionici su suglasni da bez snažnijeg angažmana države, ovaj kraj ne može iskoristiti svoj puni potencijal.
Zagreb - U organizaciji saborskog zastupnika Mosta Marina Miletića, danas je u Hrvatskom saboru održan okrugli stol pod nazivom "Gorski kotar – stanje i perspektiva", na kojem su sudjelovali gradonačelnici i vijećnici iz Gorskog kotara, predstavnici ministarstava, stručnjaci iz područja turizma, poljoprivrede i održivog razvoja te saborski zastupnici.
U fokusu rasprave bili su brojni problemi koji godinama opterećuju Gorski kotar – od demografske devastacije i infrastrukturne zapuštenosti do zanemarivanja od strane državnih institucija i netransparentne raspodjele šumskog doprinosa. Sudionici su suglasni da bez snažnijeg angažmana države, ovaj kraj ne može iskoristiti svoj puni potencijal.
Na okruglom stolu sudjelovali su bivši dugogodišnji župan PGŽ-a Zlatko Komadina, zatim zamjenik sadašnjeg župana Toni Štimac, gradonačelnik Čabra Antonio Dražović, gradonačelnik Delnica Igor Pleše, gradonačelnik Bakra Klarić, Leo Pavela, županijski vijećnik PGŽ, Arsen Vukušić, potpredsjednik gradskog vijeća Vrbovsko, Ivan Piškor, predsjednik gradskog vijeća Delnica, Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije, Marija Ban, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Dario Zagorac voditelj Službe u Upravi za stručnu podršku razvoja poljoprivrede, saborski zastupnici Majda Burić, Josip Jurčević, Zvonimir Troskot, Josip Ostrogović, te Ivan Butković, upravitelj zadruge Gorski kotar u Mrkoplju, Bruno Orešković, vlasnik hotela Petehovac i Filip Gardoš, djelatnik u turizmu i nautičar.
Miletić je upozorio na apsurdnu situaciju u kojoj Gorski kotar, unatoč bogatstvu prirodnih resursa i strateškom položaju, nema ni jedan pravi hotel niti razvijen agroturizam, dok primjerice Istarska županija broji više od 300 registriranih agroturizama: "Gorski kotar može i mora postati hrvatska Švicarska. Ali bez ozbiljne političke volje, bez ravnomjerne raspodjele sredstava i povratka institucija na terenu, taj potencijal će i dalje ostati neiskorišten," poručio je Miletić.
Gradonačelnik Čabra Antonio Dražović upozorio je da se lokalne zajednice guše u troškovima održavanja infrastrukture i sanacije šteta od elementarnih nepogoda, dok istovremeno 90 posto šumskog doprinosa odlazi u državni proračun, a tek 10 posto ostaje lokalnoj samoupravi: "To nije održivo. Mi tražimo pravednu raspodjelu – najmanje 30% šumskog doprinosa mora ostati u Gorskom kotaru. Bez toga ne možemo osigurati ni osnovne uvjete za život, a kamoli razvoj," naglasio je Dražović.
Gradonačelnik Delnica Igor Pleše između ostalog, upozorio je na demografske probleme, jer ljudi odlaze, radna mjesta su najveći problem, a država nema sluha ni za specifične troškove života u Gorskom kotaru od zimske opreme, održavanje cesta po zimi pa nadalje.
Arsen Vukušić iz Vrbovskog je naglasio da bez subvencioniranog stanovanja, otvaranja radnih mjesta u drvnoj industriji i OPG-ovima, te željezničko prometa, razvoj neće biti moguć.
Županijski vijećnik PGŽ-a na listi Mosta Leo Pavela rekao je istaknuo kako ključne tvrtke poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda i HEP-a blokiraju lokalne inicijative i ne otvaraju prostor za ulaganja: "Imamo projekte i ljude, ali nemamo podršku. Ako država ne promijeni pristup, Gorski kotar će nastaviti propadati," poručio je Pavela.
Most predlaže konkretne mjere, povećanje udjela šumskog doprinosa lokalnim jedinicama s 10% na najmanje 30%, povratak državnih institucija u Gorski kotar, uključujući zemljišnoknjižne i katastarske urede, zakonsko definiranje posebnog statusa Gorskog kotara kao brdsko-planinskog područja s pripadajućim beneficijama, aktivacija i prijenos državne imovine lokalnim zajednicama, posebno nekretnina u vlasništvu Hrvatskih šuma koje danas propadaju: „Nećemo šutjeti dok država i dalje okreće leđa ljudima koji žive u ovom kraju. Ne tražimo ništa nerealno nego pravedan odnos, ravnomjernu raspodjelu i stvarnu decentralizaciju.
