Predstavljena knjiga „Hrvatski jezik u izdanjima riječke tiskare Karletzky“, vrijedan doprinos hrvatskoj filologiji
Autor: Nikola Cvjetović 12.02.2026
Rezultati istraživanja dopunjuju spoznaje o procesima standardizacije hrvatskoga jezika te potvrđuju snažnu povezanost sjevernojadranskoga prostora s općim hrvatskim jezičnim kretanjima.
Rijeka - U Vijećnici Grada Rijeke predstavljena je knjiga "Hrvatski jezik u izdanjima riječke tiskare Karletzky", autorice dr. sc. Sanje Holjevac, vrijedno znanstveno djelo koje rasvjetljuje važnu dionicu riječke i hrvatske jezične povijesti. Događanju su nazočili gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić te brojni uzvanici iz znanstvenog i kulturnog života grada.
U pozdravnom govoru gradonačelnica Iva Rinčić istaknula je kako knjiga podsjeća da je Rijeka oduvijek bila grad susreta i različitosti, ali i grad koji njeguje i čuva hrvatski jezik i identitet. Autorici je čestitala na iznimnom doprinosu hrvatskoj filologiji i riječkoj kulturnoj povijesti.
„Obnova tiskarske djelatnosti u Rijeci 1779. godine, osnutkom tiskare Lovre Karletzkyja, bila je mnogo više od tehničkog ili gospodarskog pothvata. Bio je to snažan kulturni iskorak koji je obilježio razvoj Rijeke kroz više od stoljeća“, naglasila je gradonačelnica te poručila: „Neka ova knjiga bude poticaj daljnjim istraživanjima, ali i inspiracija svima nama da s ponosom čuvamo i promičemo bogatstvo hrvatskoga jezika.”
O vrijednom znanstvenom djelu koje rasvjetljuje važnu dionicu riječke i hrvatske jezične povijesti govorili su recenzent prof. dr. sc. Irvin Lukežić, akademkinja Silvana Vranić, urednica knjige i direktorica Hrvatske sveučilišne naklade Anita Šikić te sama autorica, dok je program moderirala dr. sc. Nina Spicijarić Paškvan.
Nakon djelovanja glagoljske tiskare Šimuna Kožičića Benje (1530. – 1531.), tiskarska se djelatnost u Rijeci obnavlja 1779. godine osnutkom tiskare Čeha Lovre (Lorenza) Karletzkyja. Tijekom više od stoljeća rada, neko vrijeme i kao jedina riječka tiskara, Karletzkyjeva je tiskara latinicom objavila velik broj raznovrsnih izdanja na latinskome, talijanskome, hrvatskome, mađarskome i njemačkome jeziku, ostavivši dubok trag u kulturnom životu Rijeke i njezine okolice.
Posebno su vrijedna izdanja na hrvatskome jeziku, koja predstavljaju važan izvor za proučavanje riječke i hrvatske povijesti te za istraživanje razvoja hrvatskoga književnog jezika i standardizacijskih procesa od kraja 18. do kraja 19. stoljeća.
Knjiga dr. sc. Sanje Holjevac, upraviteljice Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, u uvodnom dijelu donosi pregled temeljnih pitanja hrvatske književnojezične povijesti toga razdoblja te obrazlaže ciljeve i metodologiju istraživanja. Slijedi prikaz razvoja i djelovanja tiskare u društveno-političkom i kulturnom kontekstu, s posebnim osvrtom na hrvatska izdanja. Središnji dio posvećen je jezikoslovnoj analizi, s naglaskom na slovopisne i pravopisne značajke te odabrane fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke osobitosti.
Rezultati istraživanja dopunjuju spoznaje o procesima standardizacije hrvatskoga jezika te potvrđuju snažnu povezanost sjevernojadranskoga prostora s općim hrvatskim jezičnim kretanjima. Ujedno pokazuju da je, unatoč tadašnjim društvenim i političkim okolnostima, bilo očuvano kulturno i jezično jedinstvo hrvatskoga prostora.
