Primorsko-goranskim nakladnicima prekipjelo: Ove godine dobili manje od 0,5% državnih sredstava, zagrebački dobili 96%
Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 15.02.2022
Kulturna sredina poput Rijeke i Primorsko-goranske županije spala je na MANJE OD JEDAN POSTO dodijeljenih sredstava, što je do kraja ugrozilo opstanak nakladničke scene u Rijeci i na prostoru cijele PGŽ, upozoravaju nakladnici.
Rijeka - Primorsko-goranski nakladnici odlučili su reći dosta i druge srijede, 23. veljače u Gradskoj vijećnici organizirati Javnu tribinu - Za spas knjige. Tema je, kako kažu, katastrofalni tretman Ministarstva kulture i medija prema nakladnicima iz Rijeke i PGŽ, koji su ove 2022. godine konačno spali na manje 0,5 posto dobivenih sredstava po osnovi potpore za književne projekte, otkupa knjiga za narodne knjižnice, programe u knjižarama, poduzetništva u kulturi te potpore za književno stvaralaštvo. Za to vrijeme, MK za nakladništvo u Zagrebu po svim osnovama dodjeljuje 96% svojih sredstava, a radi se, naravno, o desecima milijuna kuna za odabrane.
Tko su onda ti „dobitnici“ najvećih iznosa?
Kako kazuju nakladnici (Valter Lisica (Lektira, Kostrena), Emil Kršovnik (Paradox, Rijeka), Shura Dumanić (Shura Publikacije, Opatija), Dragan Ogurlić (Naklada Val, Rijeka), Mateo Dušević (Madoo, Trnovec), Leonardo Marušić, ml. (Felix Liber, Rijeka),
Milan Zagorac (Studio TiM, Rijeka), Leonardo Marušić (Leo commerce, Rijeka) i Franjo Butorac (Naklada Kvarner, N. Vinodolski), na natječaj se prijavilo 150 nakladnika iz 15 županija i grada Zagreba. Iz 5 županija nije došla niti jedna prijava. Ukupno odobrena potpora iznosi 7.799.000,00 kn. Potpora je odobrena za 71 nakladnika, a odbijena za 79 nakladnika. Već taj prvi podatak unosi zebnju – broj odbijenih veći je od broja odobrenih projekata. Ali to nije sve. Polovicu odobrenog iznosa (3.900.000,00 kn) dobilo je samo 15 nakladnika od onih 71. Svih 15 je iz Zagreba! I da ne bi bilo zabune, među tih 15 nisu naši najveći nakladnici koji redovito objavljuju najveći broj izdanja godišnje i za koje bi bilo razumno očekivati da prednjače u dobivenim potporama. Dakle tu nema Školske knjige, Alfe, Znanja, Mozaik knjige. Pa tko su onda ti „dobitnici“ najvećih iznosa? Isti oni kojima je Ministarstvo kulture i medija već dugi niz godina bankomat preko kojega našim zajedničkim novcem ostvaruju samo svoje planove. Dobrom dijelu tih nakladnika novci Ministarstva kulture i medija ─ što od potpore, što od otkupa, što od poduzetništva u kulturi ─ čine od 40 do čak 72% ukupnog godišnjeg prihoda. Zamislite kako je lako planirati poslovnu, čak i pandemijsku godinu, kad znate da vam je unaprijed osigurano 50% godišnjeg prihoda! Država ima sve razloge da preuzme vlasništvo u tim privatnim tvrtkama!
Druga polovica iznosa raspoređena je na ostalih 56 nakladnika. I od tih 56, 44 je iz Zagreba! Onih 8 nakladnika izvan Zagreba dobilo je ukupno samo 320.000,00 kn ili 4% odobrenih potpora. Potpora nije odobrena ni jednom nakladniku iz čak 9 hrvatskih županija: Primorsko-goranske, Istarske, Brodsko-posavske, Karlovačke, Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Krapinsko-zagorske. Već samo taj podatak bio bi dovoljan za opću uzbunu.
Covid godine (2020. i 2021.) izbacile na površinu najveće anomalije u sustavu
Nadalje, prema provedenom relevantnom istraživanju Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara, u razdoblju od 2014. do 2021. godine, putem potpora za izdavanje knjiga, mjere Poduzetništvo u kulturi i otkupa knjiga za narodne knjižnice Ministarstva kulture i medija, posve se eksplicitno uočava da Ministarstvo kulture i medija preferira određene nakladnike, a zanemaruje, marginalizira pa čak i isključuje druge, mahom male, nakladnike, ali i one koji se nađu na tzv. "crnim listama" Ministarstva. Tako je istraživanjem utvrđeno da je tridesetak hrvatskih nakladnika putem navedenih bespovratnih potpora Ministarstva kulture i medija u spomenutom razdoblju dobilo više od 90 milijuna kuna, odnosno čak 60% svih dodijeljenih sredstava, dok su svi ostali nakladnici koji su aplicirali za ta sredstva, njih preko 200, dobili tek 40%. Ova politika preferiranja određenih nakladnika traje već zaista dugo, neovisno o političkoj opciji na vlasti. Svjesni smo da je Ministarstvo kulture i medija možda željelo potaknuti najbolje (doduše opet po svom izboru, katkad i teško shvatljivom) upravo ne bi li "spasilo" hrvatsko nakladništvo, a koje se jako dugo nalazi u dubokoj strukturnoj krizi. No, s druge strane Ministarstvo je vodeći takvu politiku stvorilo ogroman disbalans na tržištu u kojem mali nakladnici dolaze na rub egzistencije, a i mnogi veći nakladnici posustaju u toj neravnopravnoj i netržišnoj utakmici. Ni oni ne mogu pratiti „izabrane“ u licitaciji s autorskim pravima, prijevodima, likovnim opremama, odnosima s javnošću, marketingom itd.
Upravo završena Godina čitanja nije u tom smislu napravila nikakav pomak, dapače produbila je postojeće neravnoteže. Obje Covid godine (2020. i 2021.) izbacile su na površinu najveće anomalije u sustavu i doista je krajnji čas da pokrenemo aktivnosti koje bi rezultirale ispravljanjem tih anomalija.
Pri tom, ističemo upravo jeziv podatak da se više od 95 posto dodijeljenih sredstava za knjigu odnosi na izdavače u Gradu Zagrebu, a manje od 5 posto na sve ostale nakladnike u Hrvatskoj! Na taj način, uz dugogodišnju praksu, poništeni su izdavački centri većih sredina u Hrvatskoj, a tzv. provincija u nakladničkom smislu potpuno je devastirana i presahla. Kulturna sredina poput Rijeke i Primorsko-goranske županije spala je na MANJE OD JEDAN POSTO dodijeljenih sredstava, što je do kraja ugrozilo opstanak nakladničke scene u Rijeci i na prostoru cijele PGŽ. Obzirom da ovaj kraj značajno doprinosi državnom proračunu, ovdašnji se nakladnici pitaju što od njega zapravo imaju?
Ima li Ministarstvo kulture i medija u 2022. godini ikakvu viziju ili će dio malih nakladnika jednostavno biti prisiljen staviti ključ u bravu?
Postavlja se i pitanje uočava li Ministarstvo kulture i medija činjenicu da će nastavkom ove politike značajan dio malih nakladnika jednostavno biti prisiljen staviti ključ u bravu? Naime, izostankom sredstava, odbacivanjem projekata, verbalnom akrobacijom u pronalaženju formalnih razloga za diskvalifikaciju manjih te preferiranjem dijela već spomenutih nakladnika, stvara se nepremostivi jaz: dio izabranih nakladnika ostvaruje čak 50 do 70% svog ukupnog godišnjeg prihoda samo od Ministarstva kulture i medija!! Za njih je Ministarstvo svojevrsni bankomat, ali taj bankomat punimo svi mi. Je li to vizija Ministarstva kulture i medija u 2022. godini? Znamo da su u cijelom promatranom razdoblju mnogi mali i marginalizirani ili, još gore, "nakladnici na crnim listama" objavili vrijedne i značajne knjige koje su jednostavno „prešućene“ od Ministarstva kulture i medija. Ovo se osobito odnosi na nakladnike izvan Zagreba. Je li to, ujedno, i vizija decentralizacije Hrvatske koje su očito svima puna usta, no realizacija nije na vidiku. Misli li Ministarstvo politikom odugovlačenja zauvijek odgađati nužne promjene koje bi trebale revidirati takvu politiku. Ovo je ujedno poziv ministrici Nini Obuljen Koržinek da se što prije odazove dijalogu, jer će u suprotnom imati stotine novih izgubljenih radnih mjesta u nakladništvu i s druge strane vječno ispruženu ruku „izabranih“ koji sigurno ne žele promjene, a koji putem državnog, odnosno javnog novca ostvaruju svoje projekte. Ovo je posljednjih pet minuta za spas hrvatskog nakladništva, stoji u priopćenju primorsko - goranskih nakladnika.
Javna tribina bit će izravno prenošena na youtube kanalu Grada Rijeke.
