[RAZGOVOR] Dr. sc. Ivana Černeha – nastava između tradicije i modernih stremljenja

Ivana Černeha – višestruko nagrađivana, priznata i poznata opatijska nastavnica (foto: David Kurti)

Dr. sc. Ivana Černeha, mag. edu. phil. et mag. paed. nastavnica Filozofije, Logike i Etike u Gimnaziji Eugena Kumičića Opatija te Etike u Hotelijersko-turističkoj školi Opatija nedavno je dobila Nagradu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za najuspješnije odgojno obrazovne radnike. Stoga se prvo pitanje nametnulo samo od sebe – što Vam ta nagrada znači?

– Nagradu dodjeljuje Ministarstvo, a može je dobiti odgojno-obrazovni djelatnik koji je pokazao izvrsnost u različitim kategorijama. Posebno mi znači i zato što sam, još ne znajući da ću je primiti, imala priliku surađivati s brojnim kolegama, kako u lokalnoj zajednici, tako i šire. Ta suradnja i razmjena iskustava obogatile su moj profesionalni rad te mi pomogle da kontinuirano učim i napredujem. Inače, ova je nagrada moja druga po redu, ali jednako vrijedna i posebna. Istu sam primila i prošle godine.

Kako biste opisali svoje radno mjesto?

Svakodnevno balansiram između predavanja i stalnog profesionalnog usavršavanja. Svjesna sam da obrazovanje u današnjem brzom i promjenjivom svijetu zahtijeva fleksibilnost, profesionalnu znatiželju ali i promišljenost u pristupu. Vjerujem u važnost Aristotelove zlatne sredine, u tome pronalazim ideju za ravnotežu između tradicionalnih i suvremenih metoda učenja i poučavanja.

Koje su specifičnosti današnjeg učiteljskog rada s djecom obzirom na informatizaciju?

Današnji odgojno-obrazovni proces u potpunosti se razlikuje od onoga od prije samo nekoliko godina. Nalazimo se u revoluciji umjetne inteligencije (UI), mislim da više ne govorimo kako će UI promijeniti obrazovanje nego kako već mijenja. Prvo, učenje više nije ograničeno na zidove učionice, već se odvija prema konceptu „bilo gdje, bilo kada“ što zahtijeva od učitelja prilagodbu u pristupima poučavanja. Digitalni urođenici bolje uče kroz nasumične, bogate i multimedijske digitalne izvore. To znači da djeca danas obrađuju informacije paralelno, često multitaskingom, za razliku od „korak po korak procesiranja“ koje je bilo karakteristično za ranije generacije. Ipak, sama digitalizacija ne jamči automatski uspjeh niti smislen odgoj. Tehnologija bi trebala biti podrška učenju, suradnji i kreativnosti, a ne njihova zamjena, jer ako se oslonimo isključivo na tehnologiju, gubimo ono što čini srž ljudskosti: kontakt, razgovor, osmijeh i empatiju, vrijednosti koje ostaju nezamjenjive u stvaranju smislenog i cjelovitog odgoja i obrazovanja.

Ivana je održala i predavanje na Filozofskom fakultetu u Skoplju

Kakva su Vaša iskustva u radu s umjetnom inteligencijom?

Iskustva u radu s UI uglavnom su vrlo pozitivna, no važno je imati na umu da ti alati nikada ne smiju postati sami sebi svrha. Potrebno ih je pažljivo integrirati u procese učenja i poučavanja, uz stalnu provjeru moguće pristranosti sustava i točnosti podataka. Takav pristup je zapravo optimističan s nužnim oprezom.

Voditeljica ste projekta Filozofski laboratorij; možete li nam reći nešto više o tome?

Filozofski laboratorij je projekt koji već niz godina provodim u suradnji s kolegom doc. dr. sc. Ivanom Cerovcem. Glavni cilj projekta je poticanje filozofske nepristranosti i tolerancije prema različitim mišljenjima, kao i poticanje ravnoteže između osobnih interesa i opće dobrobiti. Kroz filozofske debate, peripatetičke šetnje i razne edukativne događaje u lokalnoj zajednici, poput sudjelovanja na Opatija Coffeehouse Debates (u organizaciji Udruge Kulturni Front) mladi razvijaju filozofsku refleksiju i kritičko mišljenje o mnogim suvremenim temama.

Dodatno, voditeljica ste i Međužupanijskog stručnog vijeća za predmetno područje filozofije, logike i etike za PGŽ i Ličko-senjsku županiju pri Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Kao voditeljica Međužupanijskog stručnog vijeća za Filozofiju, Logiku i Etiku pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, odgovorna sam za organizaciju stručnih usavršavanja nastavnika. Tijekom godina sudjelovala sam na nizu važnih međužupanijskih, državnih i međunarodnih skupova u svojstvu organizatorice ili predavačice. Primjerice, državni skup „Pristupi problemu umjetne inteligencije iz filozofsko-etičke perspektive“ održao se u Opatiji. Tijekom skupa otvorene su brojne važne teme, među kojima se ističu etička primjena umjetne inteligencije, razvoj digitalne pismenosti, odgovorna upotreba tehnologije i druge.

Ove ste godine obranili i doktorat.

Tako je. Obranila sam doktorski rad na Sveučilištu u Zadru pod naslovom „Pojam ludila kroz interpretaciju Michela Foucaulta“ i time stekla zvanje doktorice znanosti iz humanističkih znanosti, polja filozofije. U radu istražujem povijesne i suvremene pristupe ludilu. Posebice se osvrćem na filozofske ideje koje propituju prihvaćene istine o duševnim poremećajima, prateći razvoj pojma ludila od njegovih početaka do klasičnog razdoblja, kada se ludilo definira kao bolest. Iako koristim Foucaultove uvide kako se „normalnost“ i „ludost“ konstruiraju unutar određenih društvenih i političkih okvira, istraživanje obuhvaća i šire filozofsko-psihijatrijske rasprave o uzrocima, dijagnostici i liječenju duševnih bolesti.

Ukratko, skoro da je i nemoguće nabrojati i opisati čime se sve bavite. Što biste voljeli dodatno istaknuti?

Hvala Vam na ovako lijepom pitanju i zamjedbi. Prije nekoliko godina završila sam Obuku za medijatore i to mi je bilo vrlo važno iskustvo. Podsjetilo me koliko jezik, kojim svakodnevno komuniciramo, može biti pogrešiv i nesavršen, a istovremeno moćan. Slično me naučila Škola kibernetike i sistemske terapije, koja naglašava koliko je važno razumjeti kako drugi ljudi doživljavaju i tumače sebe i svijet oko sebe. Kada komuniciramo, nije dovoljno samo slušati riječi, nego i razumjeti njihovo značenje iz perspektive sugovornika. Tu nastupa hermeneutika, „umijeće tumačenja“ koja je ključna da bismo se doista razumjeli. Mislim da kada dobro koristimo jezik, otvaraju se vrata kvalitetnoj komunikaciji i dubljem razumijevanju, što je temelj svakog dobrog dijaloga i rada s ljudima.

Uz ovako aktivan profesionalan život, ostaje li Vam uopće vremena za privatni?

Volim odlaziti u prirodu koja je iznova i uvijek „predmet fascinacije i čuđenja“, tako da planinarenje ili samo jednostavna šetnja Lungomarem uvijek dobro dođe.

I na kraju, koja je Vaša poruka onima s kojima najviše radite, mladima?

Poruka je zapravo nadahnuta antičkim proročištem u Delfima, to je maksima starih Grka: „Spoznaj sama sebe!“ Budite takvi kakvi želite biti, jer autentičnost je prava vrlina!

Piše: Aleksandar Vodopija
Za: List Opatija

Follow @torpedo_media