Romana Jerković Kraljić: Rak mora postati naš politički prioritet
Autor: Marina Pauletić 20.05.2025
Po pretilosti i pušenju među najgorima smo u Europi, a samo smanjenjem pušenja mogli bismo spriječiti preko 22.000 novih slučajeva raka do 2050.
Zagreb - Na današnjoj konferenciji „Zajedno u borbi protiv raka“, koju je kao potpredsjednica Odbora za zdravstvo u Europskom parlamentu organizirala Romana Jerković Kraljić, pacijenti, liječnici i djelatnici javnozdravstvenih institucija ministarstvu zdravstva su uputili apel kako rak mora postati politički prioritet.
- Svake godine u Hrvatskoj od maligne bolesti umre skoro 14 000 ljudi. Drugi smo najgori po smrtnosti u Europskoj uniji, bilježimo porast slučajeva raka, a u prevenciju i osvještavanje građana gotovo da i ne ulažemo. Nacionalni programi probira nam ne funkcioniraju - onaj za rak vrata maternice ni ne postoji, a probir za rak debelog crijeva bilježi katastrofalno nisku izlaznost. Rak doslovce desetkuje naše građane. Ulaganje u onkološku skrb najbolja je demografska mjera koju Vlada trenutačno može donijeti. Imamo znanje, stručnjake i pacijente koji svoje teško iskustvo pretvaraju u misiju pomoći drugima. No, nedostaje nam jedan politički impuls koji će pitanje raka staviti visoko na listu prioriteta, poručila je Jerković Kraljić.
- Rak nije samo medicinsko, već i važno političko pitanje. Njegov emocionalni teret nema cijenu, a onaj ekonomski se mjeri u milijardama. Zato danas upućujem jasan apel Ministarstvu zdravstva:
• Ubrzajte prijeko potrebne reforme.
• Pokrenite nacionalni program probira za rak vrata maternice, koji će se temeljiti na HPV testu (u skladu s novim preporukama Vijeća EU).
• Povećajte izlaznost na probir za rak debelog crijeva.
• Stavite pacijenta u središte borbe ne samo u dijagnozi i liječenju, nego i u životu poslije raka. Rak ne prestaje zadnjim ciklusom kemoterapije. Učinite ono što su već učinile Španjolska, Nizozemska, Belgija i Rumunjska: unesite u nacionalno zakonodavstvo Pravo na zaborav. Jer, nitko tko je preživio rak ne smije biti diskriminiran, odlučna je Jerković Kraljić.
Prema izvješću o stanju raka u Hrvatskoj, kojega svake godine izrađuju Europska komisija i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, četiri preventabilne vrste raka (prostata, dojka, debelo crijevo, pluća) čine više od 55 % svih slučajeva u Hrvatskoj. Po pretilosti i pušenju među najgorima smo u Europi, a samo smanjenjem pušenja mogli bismo spriječiti preko 22.000 novih slučajeva raka do 2050. Nadalje, čak nam je i zagađenje zraka više nego u ostatku EU-a. Primjećujemo i ogromne nejednakosti u onkološkoj skrbi, kako među županijama tako i među skupinama nižeg i višeg socioekonomskog statusa. Regionalne razlike u incidenciji raka dosežu 30 %. Zatim, skupine stanovnika u ruralnim područjima i one s niskim stupnjem obrazovanja i niskim dohotkom imaju ograničen pristup ranoj dijagnostici. Primjerice, 2019. godine samo je 33% žena nižeg stupnja obrazovanja navelo da je obavilo bris vrata maternice u posljednje tri godine, u usporedbi s 80% žena s fakultetskim obrazovanjem. Alarmantan je podatak i da u Hrvatskoj 48 % stanovništva živi u županijama bez kliničkog onkološkog centra, a većina onkologa i medicinske opreme nalaze se u Zagrebu.
Na skupu su se čuli glasovi onih koji svakodnevno liječe, koji planiraju zdravstvene politike, koji promiču zdravlje, ali i onih koji žive s dijagnozom raka. Svi su dali svoj stručni, ali i ljudski, doprinos ovoj temi koja svakoga dana pogađa tisuće ljudi u Hrvatskoj. Analizirali su trenutačno stanje onkološke skrbi u Hrvatskoj, predstavili aktualne pokazatelje te dali osvrt na ulogu europskih inicijativa, razgovarali o rezultatima postojećih preventivnih programa i izazovima u njihovoj provedbi te istaknuli svakodnevne prepreke, potrebe i prava osoba koje žive s rakom.
Okupljenima se putem video poruke obratio europski povjerenik za zdravlje Oliver Varhelyi, a na skupu su govorili akademik Miroslav Samaržija, prof. dr. sc. Stjepko Pleština, dr. med., prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med, prof. dr. sc. Vesna Ramljak, dr. med, izv. prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med, Ivana Kalogjera, Ljiljana Vukota, Sanja Šutej, Jasna Pap, doc.dr.sc. Mario Sekerija dr. med., Ivica Belina, dr. sc. Dražan Butorac dr. med., Iva Kirac, dr.med., Martina Vlašić Iljkić i mnogi drugi.
