Sindikat turizma i usluga Hrvatske: Od plaća u ugostiteljstvu ne može se živjeti!

Foto: ilustracija

HNB je također pokazala zabrinutost oko radne snage jer domicilno stanovništvo sve teže može živjeti od plaća u sektoru pa ga sve više zamjenjuje nekvalificirana ili nisko kvalificirana radna snaga koju dovode agencije za posredovanje.

Rijeka - Na sastanku održanom s predstavnicima HUP-a sredinom prosinca, predstavnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske nisu postigli dogovor o linearnom povećanju plaća za tri platna razreda iz nacionalnog Kolektivnog ugovora ugostiteljstva, a koje bi pratilo porast minimalne zakonske plaće u Republici Hrvatskoj.

Podsjetimo, punih dvadeset godina Kolektivni ugovor ugostiteljstva ministar rada Odlukom proširuje na sve koji se bave djelatnošću ugostiteljstva (djelatnosti pružanja usluga smještaja i pripreme i usluživanja hrane i pića) i njime se štite ne samo prava radnika u djelatnosti, već štiti i poslodavce od nelojalne konkurencije.

S obzirom da se minimalna plaća u Republici Hrvatskoj određuje svake godine, Sindikat turizma i usluga Hrvatske na kolektivnim pregovorima s HUP-om pregovara i minimalne osnovne plaće bez dodataka za sva četiri platna razreda po složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora ugostiteljstva kako bi bile usklađene s minimalnom plaćom u RH i kako bi se iznosi minimalne plaće za sva ostala tri platna razreda povećale u približno proporcionalnom iznosu. Platni razredi složenosti poslova su: jednostavni poslovi za koje vrijedi minimalna plaća propisana u RH (npr. čistačica), manje zahtjevni poslovi (npr. sobarica), zahtjevni poslovi (npr. kuhari ili recepcionari) i vrlo zahtjevni poslovi (npr. kuhar specijalist) – za koje se plaća pregovara.

Na spomenutom sastanku Hrvatska udruga poslodavaca je prvi puta odbila slijediti dosadašnju praksu i sindikatima su izjavili kako ne mogu uskladiti minimalne osnovne plaće za drugi, treći i četvrti platni razred Kolektivnog ugovora ugostiteljstva s minimalnom propisanom plaćom koja će u 2025. godini iznositi 970 eura bruto. Time će i minimalna plaća za prva tri platna razreda u Kolektivnom ugovoru ugostiteljstva iznositi 970 eura bruto, a od nje će tek nešto viša biti ona za četvrti platni razred koja sada iznosi 980 eura.

Paradoksalno je da su plaće u ugostiteljstvu i turizmu i inače sramotno niske i u prosjeku zaostaju oko 20 posto prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, dok je istovremeno upravo taj turizam, kojega na svojim leđima svake sezone iznose radnici u hotelima i kampovima, jedna od najvažnijih djelatnosti u zemlji koja godišnje ostvaruje gotovo 20 posto BDP-a i potiče rast gospodarstva cijele Hrvatske.

Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je medijima izjavio kako su cijene u hrvatskom turizmu rasle znatno više nego u konkurentnim zemljama (za čak 30 posto u odnosu na ostale konkurentne zemlje, a od 2022. za čak 50 posto) što je ove godine dovelo do gubitka broja noćenja u odnosu na konkurentne zemlje u kojima se on povećao. HNB je također pokazala zabrinutost oko radne snage jer domicilno stanovništvo sve teže može živjeti od plaća u sektoru pa ga sve više zamjenjuje nekvalificirana ili nisko kvalificirana radna snaga koju dovode agencije za posredovanje, a koja u kvaliteti pružanja usluge (koja je pogotovo u turizmu vrlo bitna) ne može konkurirati domaćem radniku. Neusklađivanje plaća u platnim razredima Kolektivnog ugovora ugostiteljstva s minimalnom plaćom u Republici Hrvatskoj još više pogoduje tom trendu i time mogu profitirati isključivo strani radnici koji se u Hrvatskoj zadržavaju kratkotrajno, imaju gotovo nikakve ili minimalne troškove života jer im poslodavac plaća smještaj i hranu i time ga (opet paradoksalno!), koštaju više nego što bi ga koštali domaći radnici, kojima se za iznos troška stranih radnika mogu povećati plaće.

„Sve to nas zabrinjava jer ne vidimo perspektivu kvalitetnog i održivog turizma u budućnosti. Turizmu prijeti opasnost rušenja kvalitete usluge jer će se sektor svesti na nekvalificiranu ili nisko kvalificiranu uvoznu radnu snagu. Podsjećamo da su i poslodavci sudjelovali u izradi Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine koja, između ostalog, za ciljeve ima stvaranje boljih uvjeta života i rada radnicima u turizmu, osiguranje kvalitetnih i održivih radnih mjesta lokalnom stanovništvu i jačanje ljudskih potencijala u turizmu“, poručili su iz STUH-a.

Predsjednik STUH-a Eduard Andrić izjavio je: „Ono što nam kao sindikatu preostaje su kolektivni pregovori na razini pojedinačnih društava u kojima su radnici organizirani u Sindikat turizma i usluga Hrvatske i na taj se način izboriti za veće plaće radnicima svih platnih razreda kako bi one linearno pratile porast minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Stoga pozivamo one koji još uvijek nisu naši članovi da nam se pridruže kako bismo se zajednički izborili za plaće od kojih će hrvatski radnik moći pristojno živjeti!“

Follow @torpedo_media