Tribina „Jesmo li ravnopravne?“: Od danas do kraja godine žene u EU rade besplatno
Autor: Nikola Cvjetović 15.11.2023
Na panel raspravi održanoj pred mnogobrojnom publikom u Akvariju Sveučilišta u Rijeci iznesen je niz poraznih pokazatelja, poput činjenice da muškarci u Hrvatskoj imaju 16 posto veću plaću nego žene, a u Europskoj uniji 13 posto.
Rijeka - Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji simbolično rade besplatno kao rezultat rodnog jaza u plaćama između žena i muškaraca koji u 2022. godini iznosi sedam posto, središnja je poruka tribine kojom su Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija PGŽ obilježile Europski dan jednakih plaća. Taj dan se naime mijenja ovisno o najnovijim podacima o jazu u plaćama spolova u EU-u, a godine 2023. pada upravo na današnji dan.
Na panel raspravi održanoj pred mnogobrojnom publikom u Akvariju Sveučilišta u Rijeci iznesen je niz poraznih pokazatelja, poput činjenice da muškarci u Hrvatskoj imaju 16 posto veću plaću nego žene, a u Europskoj uniji 13 posto. Hrvatska spada i u grupu zemalja s najvećom razlikom po spolu u stopama nezaposlenosti. Prosječna mirovina muškarca pak iznosi oko 428 eura, a žene 380 eura, ili čak 20,4 posto razlike.
Svaka peta žena u Hrvatskoj u riziku je od siromaštva, a postotak nezaposlenih žena iznosi 57,4. Čak 62 posto njih obavlja svakodnevne kućanske poslove. Za usporedbu, taj postotak kod muškarce iznosi svega 12 posto, a na razini EU slabašnih 34 posto. U uvodnom pozdravu ravnatelja RRA PGŽ Vedrana Kružića moglo se saznati i kako je, prema istraživanju indeksa rodne ravnopravnosti u EU, Hrvatska zauzela tek 55. mjesto.
Pod krovnom temom „Jesmo li ravnopravne?“ tribina je stoga inicirala raspravu o trenutnom stanju rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije, ali i kako nam EU projekti u tome mogu pomoći. Zamjenica župana Marina Medarić uvodno se obratila istaknuvši da, nažalost, još uvijek moramo razgovarati o ovim nejednakostima.
“Sanjam o uređenom društvu kada više nećemo morati naglašavati da smo žene, kada će to postati potpuno nevažno, jer ćemo sve uistinu i biti ravnopravne. Balansiranje između profesionalnog i obiteljskog života još je uvijek jako prisutno. Inspirirajmo danas jedne druge, budimo jedne drugima nadahnuće”, poručila je.
Na panel raspravi, uz zamjenicu župana, sudjelovale su i zamjenica gradonačelnika Grad Rijeka Sandra Krpan, rektorica Sveučilište Snježana Prijić Samaržija, Daniela Gračan s Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sandra Uzelac, članica Uprave i glavna izvršna direktorica Brodogradilišta Viktor Lenac, Maja Šimunić, direktorica prodaje Hilton Rijeka Costabella Beach Resort & Spa i Jovana Čutul, predsjednica Udruge ŽENE ZA OTOK, a pod moderacijom Ermine Duraj, zamjenice pročelnika UO za poslove Župana i Županijske skupštine.
Komentirajući trenutno stanje ravnopravnosti između muškaraca i žena u Hrvatskoj, posebno u pogledu plaća, statusa na radnom mjestu i napredovanja u poslu, poručeno je kako je za povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama nužna podrška sustava za postizanje balansa između privatnog i profesionalnog života. Panelistice pritom važnim smatraju i ulogu ženske umreženosti i podrške među ženama u profesionalnom okruženju s ciljem osobnog razvoja i poslovnog rasta.
Govoreći o političkoj podzastupljenosti u izvršnoj vlasti, panelistice su podržale model kvota i slaganja lista prema takozvanom “zip” modelu, odnosno naizmjeničnom izmjenjivanju muškaraca i žena na listi. PGŽ i Grad Rijeka s većinom ženama na pročelničkim pozicijama navedeni su kao svijetli primjeri, a moglo se čuti i da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir, međutim, primjena nije idealna.
Sudionice su se osvrnule i na važnost obrazovanja kao učinkovite strategije za postizanje promjena u pogledu rodne ravnopravnosti, odnosno sustavne edukacije od najmlađe dobi, a za primjere dobre prakse navedeni su zdravstveni i građanski odgoj s čijim uvođenjem u srednje i osnovne škole u Hrvatskoj prednjače Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka.
Kada je riječ o stereotipima, rektorica, ujedno i jedina žena u Rektorskom zboru u Hrvatskoj, rezimirala je stavove i iskustva panelistica, rekavši kako je žensko samopouzdanje uvjetovano strahom od frustracija s kojima će se susresti na određenim pozicijama te je stoga iznimno bitno mijenjati svijest društva i boriti se protiv skrivenih stereotipa.
Poslano je i upozorenje na činjenicu da sve više u Europi osnažuje muški pokret koji nanovo mobilizira ženske stereotipe i jača trend regresije prava žena.
Europski fondovi koji su na raspolaganju Hrvatskoj u narednom razdoblju, a tiču se radnih prava žena i tržišta rada, nasilja nad ženama i zdravstvene zaštite, među glavnim su alatima EU-a namijenjenima smanjenju rodnog jaza i rodne neravnopravnosti, naveo je Srđan Kerčević iz Regionalne razvojne agencije PGŽ u uvodnom izlaganju naglasivši da nikada do sada Hrvatskoj nije bila na raspolaganju tolika alokacija sredstava.
Javnu tribinu organizirale su Primorsko-goranska županija i Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije u okviru projekta Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, a prisustvovale su joj i županijske pročelnice Alessandra Ban, Izabela Linčić Mužić i Vesna Čavar.
