Turistička zajednica PGŽ provodi Pilot projekt „Razvoj gastronomije Gorskog kotara“: organizirano edukacijsko studijsko putovanje goranskih ugostitelja u slovensku pokrajinu Korušku
Autor: Sanja Monar 17.02.2023
Dvodnevno studijsko putovanje (15.-16.2.2023.) u Korušku nastavak je „Okruglog stola“ održanog 06.veljače u dvorcu Stara Sušica u Ravnoj Gori
Ravna Gora - Pilot projekt daljnjeg razvoja gastronomije u Gorskom kotaru, koji provodi Turistička zajednica PGŽ, u središnjoj je, vrlo zanimljivoj i korisnoj fazi, a to je studijski posjet slovenskoj regiji Koruška, primjeru dobre prakse na temu održive gastronomije.
Dvodnevno studijsko putovanje (15.-16.2.2023.) u Korušku nastavak je „Okruglog stola“ održanog 06.veljače u dvorcu Stara Sušica u Ravnoj Gori, kojim je započeo „pilot projekt“. TZ PGŽ tada je okupila vlasnike 12 goranskih ugostiteljskih objekata, te je zaključeno da je razvijanje kuhinje s identitetom teritorija, spremnost na zajednički nastup i dugoročni plan rada na uspostavljanju standarda i definiranju kvalitete ono što treba Gorskom kotaru.
Svrha putovanja bila je pokazati ugostiteljske koncepte koji mogu biti inspirativan primjer dobre prakse promišljanja ugostiteljstva na području koje je slično goranskom, kako po namirnicama i klimi, tako i po vrsti gostiju koji cijene prirodne ljepote i iskrenu domaću kuhinju, a u svakom je ugostiteljskom objektu bio upriličen razgovor s vlasnikom. Pozivu Turističke zajednice PGŽ-a odazvalo se 20 ugostitelja, a oni dolaze iz restorana Bitoraj, planinarskog doma Arnika, restorana Eva, konobe Volta, restorana Goranska kuća, gostionice Kauzlarićevi dvori, restorana Tron, restorana Bijela ruža, te planinarskog doma Petehovac.
U Koruškoj su posjećena 3 ugostiteljska objekta i jedan OPG tj. farma (uključena u turističke programe regije Koruška), s tipičnom ponudom lokalnih, regionalnih proizvoda, s autentičnim pričama koje su predstavili njihovi vlasnici. Prikazani su primjeri koji imaju sličnu osnovu poslovanja kao i goranski objekti, ali koji su u nekim fazama djelovanja napravili značajne zaokrete.
Primjerice, od klasične dugovječne slovenske gostilne još iz 1903. godine, koja je nastala iz furmanske gostionice uz cestu, a sadašnji poslovni model koncipiran je kroz moderan izričaj tradicionalne koruške kuhinje, zatim primjer gostionice čvrsto i beskompromisno utemeljene na etnološkom pristupi baštinsko-interpretativnom izričaju tradicionalne kuhinje, koju su im definirali etnolozi, pa do ekološko turističkog gospodarstva s modelom vrlo posebne kombinacije ekološke proizvodnje i ugostiteljstva. I, kao dodatna zanimljivost, posjećena je obiteljska farma koja nudi turistički program 2-satne degustacije mliječnih, mesnih i voćnih prerađevina, te samo na tom programu godišnje ugošćuje 10.000 turista.
Teme koje su prezentirane sudionicima putovanja, a radi se o zajedničkoj problematici i interesima kako unaprijediti kvalitetu ponude u ugostiteljskim objektima, kako se što bolje prilagoditi zahtjevima tržišta, uzimajući u obzir različite zahtjeve gostiju, od obitelji s djecom do mladih, urbanih gostiju, a istovremeno radnu opterećenosti vlasnika – domaćina i djelatnika dovesti na poželjnu, optimalnu razinu, uz ekonomsku dobrobit.
Uz kvalitetu i autohtonost u samoj ugostiteljskoj ponudi i promišljanju o onom što i kako ide na stol, govorilo se o raznim modelima poslovanja, kao što su prilagođena radna vremena, otklon od standardnog radnog vremena i rad isključivo s rezervacijama, opseg jelovnika u pogledu radne izvodljivosti, sezonske nabave (čak se uzimaju u obzir mikrosezone!) i ekonomske isplativosti, radni kapaciteti objekata, funkcioniranje u regionalnom okruženju i partnerska suradnja grupe ugostitelja. Također, od zajedničkog interesa je kako kreirati autentične, jednostavne i iskrene doživljaje lokalne hrane, uz to prezentirati identitet teritorija, što su slovenski domaćini na zaista lijep način i pokazali. Pogotovo su majstorski prikazali efikasnost u posluživanju, koje je u skladu s modelom koji su vlasnici odabrali i za koji se zalažu.
Izjava dr.sc. Irene Peršić Živadinov, direktorice TZ PGŽ:
„Cilj studijskog putovanja bio je pokazati načine razmišljanja o ugostiteljskim konceptima, pri čemu svi oni njeguju lokalni pristup kao osnovu prepoznatljivosti u svom standardu kvalitete, ali se tržišno segmentiraju kroz profiliranje ponude prema ciljanoj vrsti gostiju i shodno tome usklađuju radno vrijeme, radnu snagu, cijene, ponudu. Osim dobrobiti koju su ostvarili pojedinačno, svojoj su regiji donijeli zanimljivost, a gostima ponudili različita gastronomska iskustva, zbog kojih se gosti vraćaju, te im je gastronomija motiv dolaska u destinaciju.“
Uskoro će uslijediti treća aktivnost Pilot projekta „Razvoj gastronomije Gorskog kotara“ - radionica o kartama jela i pića kao identifikacijskim dokumentima restorana i alatu prodaje te komunikacije, koja će se održati 27.02. u dvorcu Stara Sušica, u Ravnoj Gori.
