Turizam više neće "stanovati" u zgradama
Autor: Nikola Cvjetović 25.08.2024
Nova odredba Zakona kaže da će svi vlasnici stanova, koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u turističke apartmane ili ih dati u najam stranim radnicima, ubuduće će morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te obavezno i suglasnost najbližih susjeda. Sugovornici iz turističkog i nekretninskog sektora navode pluseve i minuse novog zakona.
Opatija – Turizam više neće "stanovati" u zgradama bez dodatnih dopuštenja. Naime, svi vlasnici stanova, koji svoje nekretnine u višestambenim zgradama žele pretvoriti u turističke apartmane ili ih dati u najam stranim radnicima, ubuduće će morati ishoditi suglasnost vlasnika najmanje 80 posto ukupne površine zgrade te obavezno i suglasnost najbližih susjeda. Vlasnici nekretnina, koji ih koriste u navedene svrhe, za svoje stanove morat će plaćati i dvostruku pričuvu, a upravitelji zgrada, utvrde li se nepravilnosti, bit će i novčano kažnjeni. Nova je to odredba Zakona o upravljanju i održavanju zgrada prihvaćena na sjednici Vlade RH proteklog tjedna kojom se želi stati na kraj hiperinflaciji turističkog smještaja te povećati udio stambenog fonda namijenjenog dugoročnom najmu i tako olakšati domaćim ljudima bez vlastite nekretnine da lakše, možda i nešto jeftinije, ali i sigurnije borave u iznajmljenom stanu.
O novoj odredbi zakona oni koji žive od i rade u turizmu imaju podijeljeno mišljenje. Zvijezdana Kolbučar Filčić, direktorica Turističke zajednice Općine Lovran kaže kako je ovako uređen Zakon i očekivala jer se o njemu već neko vrijeme govori.
- Iznajmljivanje u domaćinstvu uzelo je maha i nije više ono od čega smo krenuli graditi taj dio naše turističe priče. Smatram da iznajmljivanju u stambenim zgradama treba stati na kraj posebno zato što i dalje težimo održivom turizmom, čija jedna od stavki je i kvaliteta života lokalne zajednice. Takva kvaliteta, kada je u pitanju iznajmljivanje u svrhu turizma, u stambenim zgradama može biti dosta diskutabilna, a onda je upitna i kvaliteta takvog smještaja. Nikad ne znaš kakvi gosti mogu doći, hoće li se pridržavati reda i s druge strane nikad ne znaš kakve susjede imaš. U Lovranu 80 posto smještaja čini privatni smještaj, a gotovo 50 posto tog smještaja nije u rukama domaćih ljudi, već stranaca koji su kupili nekretnine pa ih rentaju. Znači, sve manje poznamo i znamo tko nam je susjed i zato treba uvesti reda, osigurati kvalitetan turistički proizvod, ali i održivi razvoj, odnosno sklad turizma i lokalne zajednice. S druge strane, svaka zabrana, pa tako i ova, mogla bi rezultirati otvaranjem crnog tržišta, o kojem ćemo moći znati samo ako susjed prijavi susjeda, rekla je direktorica TZ općine Lovran.
Privatna iznajmljivačica i agentica za nekretnine Gordana Hubanić navodi kako svaki, pa tako i ovaj novi zakon ima svoje prednosti i mane.
- Ova nova odredba Zakona neće me dotaknuti jer se moj apartman ne nalazi u zgradi. Pluseve novog zakona vidim u činjenici da će se povećati broj jedinica za najam za naše ljude. Posebno od lipnja kada su mnogi najmoprimci (u dugoročnom najmu), morali izlaziti iz stanova u lipnju i na druge se načine snalaziti u sezonskim mjesecima. Onim stanarima, koji se ne bave iznajmljivanjem u zgradama i kojima nije ideja bila da žive u "hotelu", novi će zakon zasigurno poboljšati kvalitetu stanovanja i života. S druge strane, razumijem ljude, prvenstveno domaće stanovništvo (ne strance koji kupuju jeftinije stanove u zgradama s namjerom da ih iznajmljuju) da im je ta ekstra zarada od turističkog najma itekako dobrodošla. Za te domaće ljude bit će to veliki minus u budžetu. Koliko sam razumijela, ovaj zakon neće se provoditi retroaktivno pa će tako svi oni koji su dosad registrirali turistički najam u zgradama i dalje moći to činiti, no moguće je da će se sada, do uvođenja zakona, dogoditi veliki broj zahtjeva da se takvi stanovi registriraju na turističkom tržištu, rekla je Hubanić.