[VIDEO] Špažićari parićali korona maškarana događanja: Photo point i maškarana obahajanja po subote umjesto tanci

Autor: Marin Aničić 15.01.2022

spazicari photo point 2022 kostrena  1

Kako kaže predsjednik Špažićari, Dario Modrić, dijelovi maski kojima se ukrašava photo point u lučici Žurkovo je samo mali dio tih maski, a birani su predmeti koji mogu stajati na buri i kiši. Što je još s nama podijelio Modrić pogledajte u priloženom video isječku…

Kostrena – Ove godine se nažalost moralo odustati od pusneh tanci, ali ako se situacija promijeni nešto će se organizirati u Narodnoj čitaonici, poručuju Špažićari. Inače su se subotom organizirali tanci, ali kako ih ove godine nema prvo obahajanje Kostrenom krenulo je danas iz Libra, dok su sva obahajanja preseljena na subotu. Također, u Žurkovu je postavljen photo point sačinjen od starih špažićarskih maski. Ukrasi su napravljeni od starih maski izrađivanih u proteklih dvadeset godina. Kako kaže predsjednik Špažićari, Dario Modrić, dijelovi maski kojima se ukrašava photo point u lučici Žurkovo je samo mali dio tih maski, a birani su predmeti koji mogu stajati na buri i kiši. Njihove maske će biti izložene u kostrenskim ugostiteljskim objektima sve do Pepelnice.

O tradiciji maškaranja u Kostreni i Karnevalskoj grupi Špažićari Kostrena
Tradicija kostrenskih maškara seže daleko u prošlost Kostrene. Ne postoje pisani dokumenti u kojima bi se moglo utvrditi od kada se organiziraju maškare u Kostreni, ali svakako da ovaj običaj seže u daleku povijest Kostrene kao snažno ukorijenjena tradicija ovog kraja. Mesopusni dani, maškare ili mesovija, započinjali su u Kostreni prvi dan poslije blagdana Tri Kralja i trajali do Čiste srijede.

Svaki kraj ima neke svoje „posebne dane“ i vlastite mesopusne običaje koji čine bogatstvo zajedničke tradicije maškaranja na Kvarneru. U Kostreni su to bila tri zadnja četvrtka koji su se redom zvali “pohusti”, “potusti” i “poberikusi”. Tih su večeri maškarane grupe obilazile Kostrenu, a grupe su se često tijekom večeri znale i izmiješati. Najčešće bi se izmiješali cure i dečki koji inače nisu živjeli u susjedstvu pa su takve prilike nerijetko vodile novim ljubavima, a u konačnici i stvaranju novih obitelji. Po kućama se išlo do kasno u noć, a ljudi su rado otvarali vrata i nudili maškare suhim smokvama, rakijom, domaćim vinom i za ovo vrijeme nezaobilaznim fritulama. Zadnju nedjelju poslijepodne organizirala bi se povorka maškara po Kostreni koju je kao i u većini manjih mjesta zamijenila jedinstvena povorka na Korzu. U kostrenskoj povorci sudjelovalo bi stotinjak i više maškara i mnogobrojni gledatelji kao i nekoliko harmonikaša pa pjesmi i veselju ne bi bilo kraja! Povorka se zaustavljala pred gostionicama gdje bi se plesalo i zabava bi potrajala do kasno u noć.

Zadnji ponedjeljak bio je običaj maskirati se što ružnije, obilaziti po selu i skupljati jaja, no dobrodošli su bili i drugi darovi, uz obavezno piće i zdravicu bez koje se nije odlazilo. Sakupljanju jaja, kao i danas, osobito su se radovali najmlađi sudionici.

U tim ranijim vremenima plesovi su se održavali po gostionicama, a kada se 1896. godine izgradila zgrada Narodne čitaonice „maškarani tanci“ preselili su se u dvoranu i to samo za članove i probrane goste, što se promijenilo nakon Drugoga svjetskog rata. Na ulazu u dvoranu bio je “feštar”, čovjek kojemu se svaka maskirana osoba (zvali su ih krabulje) morala otkriti ili na neki drugi način odati svoj identitet, da bi se znalo o kome se radi.

Maškarana zabava u Kostreni završavala bi kao i danas u utorak, kada bi na plesu točno u ponoć feštar zaviknuo: Maškare dole, došla je Čista srijeda! Tko nije htio skinuti masku morao je napustiti prostoriju, a postojalo je i vjerovanje ako si maškaran na Čistu srijedu, maska će ti se zalijepiti za lice.

VIDEO

Na Čistu srijedu slijedi osuda i spaljivanje mesopusta, krivca za sve loše ili ono neučinjeno u protekloj godini. Gotovo u pravilu dobije ime Mićel, a u optužnicama se spominju mnogi događaji iz protekle godine, a nerijetko i imena sumještana povezanih s određenim događanjima, no nikad se nitko ne uvrijedi na izneseno jer i to je dio maškarane tradicije.

Posljednjih 20 godina nositelj karnevalskih događanja u Kostreni je Karnevalska grupa ”Špažićari”, osnovana 2000. godine. Udruga je preuzela naziv koji se povezuje s Kostrenom i Kostrenjanima kao škrtim, a Kostrenjani će reći šparnim ljudima. Nekad se u Kostreni živjelo skromno i Kostrenjani su morali biti štedljivi (“šparinjozi”), pa su spremali svaki špažić, za slučaj ako ikad zatreba. I tako su od spremanja i čuvanja špažići, Kostrenjani postali Špažićari.