Zamjenik Braut obišao riječku bazu Helikopterske hitne medicinske službe koja od početka rada bilježi gotovo 400 intervencija

Projekt uspostave Hitne helikopterske službe u Hrvatskoj započeo je 30. ožujka ove godine u bazama Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, a od 1. srpnja u bazama Rijeka i Split uz dnevne, službeno su započeli i s noćnim letovima.

Rijeka - Zamjenik župana Vojko Braut sa suradnicama obišao je riječku Helikoptersku hitnu medicinsku službu. Baza Rijeka, koja se nalazi u Zračnoj luci Rijeka na Krku, osim Primorsko-goranske županije, pokriva još i područje Istarske, Ličko-senjske i sjevernog dijela Zadarske županije, a do sada je odrađeno čak 386 intervencija, od čega 27 primarnih, 336 sekundarnih te 23 međubolnička prijevoza.

„Helikopterska hitna služba je nešto na čemu je Primorsko-goranska županija radila dugi niz godina i upozoravala državne vlasti da je zbog specifičnosti našeg obalnog i gorskog dijela županije izuzetno bitno formirati ovakvu službu. Velik broj života je spašen na ovaj načina, a naši otočani i gorani mogu puno mirnije spavati. Ovo je težak posao, ljudi koji ga rade moraju biti posebno opremljeni i obučeni te imati hrabrost raditi ovaj posao i po lošim vremenskim uvjetima, a zato im se svima zahvaljujem jer vi ste naši heroji“, istaknuo je zamjenik Braut.

Projekt uspostave Hitne helikopterske službe u Hrvatskoj započeo je 30. ožujka ove godine u bazama Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, a od 1. srpnja u bazama Rijeka i Split uz dnevne, službeno su započeli i s noćnim letovima.

Kako su tijekom obilaska i razgleda letjelice i opreme pojasnile ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu PGŽ Senka Kajčić sa suradnicama, Andrejom Maček, odgovornom osobom za bazu te Slađanom Srdoč, voditeljicom ispostave medicinske djelatnosti Zavoda, za razliku od MORH-ovih helikoptera koji su letjeli do uspostave HHMS-a, helikopteri hitne, opremljeni kompletnom standardnom medicinskom opremom, mogu sletjeti na površine poput livada, cesta, autocesta, a i sama procedura podizanja helikoptera je puno jednostavnija i ne zahtijeva koordinaciju između službi i vojske te polete odmah po dojavi.

Prosječna brzina im je 120 čvorova, odnosno oko 200 km/h, a mogu razviti i veću što je bitno za zbrinjavanje pacijenta unutar tzv. zlatnoga sata. Također, prosječno vrijeme od poziva do polijetanja je pet minuta za dnevne letove i unutar 15 minuta za noćne. Na taj način se značajno smanjilo vrijeme dolaska hitne pomoći i povećala se njezina dostupnost na najudaljenijim područjima naše županije, ali i cijelog područja koje pokriva riječka baza HHMS-a.

„Na primjeru otoka Unija, od prvog poziva hitnoj službi do dolaska do pacijenta trebalo je 39 minuta, a do bolnice je stigao za 1 sat i 40 minuta, što je neusporedivo s ranijim intervencijama koje su znale trajati četiri do pet sati“, naglasila je Kajčić i dodala da su timovi hitne spašavali živote od Umaga, Poreča, Pule, Rovinja, preko Cresa, Raba, Malog Lošinja, Baške, Unija, Suska, Velog Lagnja, Gerova, Vrbovskog, Jadranske magistrale.

„Ovo je veliki iskorak za liječenje pacijenata, a ono što je najznačajnije, dobivamo na vremenu, i ne samo naša županija već i druge koje puno brže dovoze pacijente u Rijeku nego s kombijem. Puno je lakše raditi u prijavno-dojavnoj jedinici i pacijenta dovesti do bolnice nego prije“, rekla je Srdoč dok je Maček navela kako je rad u HHMS-u izazovan, međutim, pacijentima je osigurana viša razina zdravstvene skrbi.

Govoreći o interesu medicinskog kadra, Kajčić je iznijela podatak da je u ovom trenutku u Hrvatskoj educirano 100 djelatnika, 50 liječnika i 50 medicinskih sestara dok je medicinskih djelatnika u Bazi Rijeka ukupno 30, i to 15 liječnika i 15 prvostupnika sestrinstva. Ukupno je na području Hrvatske obavljeno 907 intervencija.

Obilasku su nazočili i resorna pročelnica UO za zdravstvo Vesna Čavar, Darko Stošić, glavni medicinski tehničar ZHM PGŽ i Miodrag Dimitrijević, predstavnik pružatelja usluge koordinator HEMS-a Hrvatska voditelj baze Rijeka, pilot.

Follow @torpedo_media