Župan Komadina: Država izborno i inflatorno podiže plaće u javnom sektoru na teret županija
Autor: Nikola Cvjetović 29.01.2024
Foto PGŽIzrazio je i nezadovoljstvo nalazom državne revizije prema kojem je Županija obvezna vratiti otprilike 160 tisuće eura resornom ministarstvu iz razloga što nema dugovanja u zdravstvu.
Rijeka - Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina upozorio je da će povećanje prava zaposlenika u javnom sektoru, prvenstveno u školstvu i zdravstvu, za koje država ovih dana, prema riječima župana, vodi pregovore izborno i inflatorno, pasti na teret županija, gradova i općina.
„Pozdravljamo rast plaća, ali je nedopustivo da to ne prati povećanje bilančnih prava u decentraliziranim sredstvima kao i ugovora s HZZO-om. To znači da će naš proračun morati intervenirati u Hitnu i Dom zdravlja, a bojim se i u specijalne bolnice. Iznos decentraliziranih sredstava rastao je za 3,6 posto, a troškovi plaća, energenata i održavanja školskih i zdravstvenih ustanova između 10 i 20 posto. Dolazimo u sve težu i težu situaciju u kojoj ćemo rebalansom proračuna morati osigurati sredstva za zdravstvo. Sve manje novaca će biti za kapitalnu izgradnju, a sve više će ići u potrošnju“, poručio je Komadina na redovitom susretu s novinarima.
Izrazio je i nezadovoljstvo nalazom državne revizije prema kojem je Županija obvezna vratiti otprilike 160 tisuće eura resornom ministarstvu iz razloga što nema dugovanja u zdravstvu.
„Primorsko-goranska županija prva u Hrvatskoj državi mora vratiti novce koji su joj doznačeni za plaćanje troškova pripravnosti hitne medicinske pomoći i dobavljača lijekova jer naša Županija nema dugova. U situaciji u kojoj je zdravstvo podfinancirano moramo vratiti novce državi umjesto da nam ta sredstva ostavi na raspolaganju za druge troškove. Ako radimo ispravno i doznačimo na vrijeme naša sredstva našim zdravstvenim ustanovama, budemo penalizirani od strane države“, komentirao je župan.
„U Hrvatskoj je normalno da zdravstvo duguje, no naše ne duguje, duguje državno i ostala županijska zdravstva. Uplaćena sredstva bilo je potrebno pravdati s računima unutar roka od sedam dana. Kako su većina dužnici, imali su mogućnost pravdati troškove, no mi ne jer smo na vrijeme platili i ljude i dobavljače“, rekao je župan i dodao da unatoč tome, Primorsko-goranska županija i dalje osigurava nadstandard u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Jedan od primjera je i program ranog otkrivanja skolioze kod djece školskog uzrasta na području Crikvenice, Novog Vinodolskog, Bribira i Triblja te liječenje istih u Thalassotherapiji Crikvenica koji Županija u 2024. godini financira u iznosu od 44.600 eura, istaknuo je.
Pročelnica Edita Stilin informirala je o upisu u prvi razred osnovne škole za šk. 2024./2025. koji se provode elektronski putem modula e-Upisi na portalu e-Građani. Roditelji prijavu mogu podnijeti od 22. veljače do 31. ožujka, a modul sadrži popis školskih obveznika raspoređenih u škole prema upisnom području. U prvi razred upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života. Iznimno, u prvi razred mogu se upisati i djeca koja navršavaju šest godina u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 2024. godine. Prije redovitog upisa, utvrđuje se psihofizičko stanje djeteta. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova ove godine je 2610 prvašica i to 2410 novih i 200 kojima je odgođen upis za ovu školsku godinu, što je za 16 više nego lani.
Govoreći o kapitalnim projekatima, Stilin je naglasila da se projektiraju dvije nove osnovne škole, Sv. Matej Marinići i Milan Brozović Kastav, za koje je odobreno europsko financiranje, a javna nabava za radove planirana je za jesen. Kreće i zajednički projekt dogradnje OŠ Omišalj – Područne škole Dobrinj koji su pokrenule Općine Dobrinj i Primorsko-goranska županija. Očekuje se skorašnje izdavanje građevinske dozvole za školsku sportsku dvoranu Željezničko-tehničke škole u Moravicama te završetak rekonstrukcije PŠ Eugen Kumičić u Mošćeničkoj Dragi. Kroz koji dan bit će gotovo i unutarnje uređenje školske sportske dvorane OŠ Klana vrijedno 160 tisuća eura. Sanirat će se krovište Građevinsko-tehničke škole te nabaviti tri kombi vozila za osnovnoškolce u Mrkoplju, Brod Moravicama i Vrbovskom, osobno vozilo za obuku učenika u Prometnoj školi Rijeka te pet defibrilatora vrijednih 10 tisuća eura.
Dodatno, za provedbu natjecanja i smotri za učenike osnovnih i srednjih škola u Proračunu za 2024. godinu predviđena su sredstva u ukupnom iznosu od 56.000,00 eura. Financirat će se 27 natjecanja i smotri na županijskoj razini i 10 natjecanja na međužupanijskoj razini. Na županijskoj razini sudjeluje 11 osnovnih, 11 srednjih škola i jedan učenički dom.
Osigurana su sredstva i za 148 pomoćnika u nastavi za 150 učenika s teškoćama u razvoju u drugom polugodištu u visini od 904 tisuće eura, od čega udio Županije iznosi 436 tisuća eura. Ujedno, uz ostala davanja, pomoćnicima će ove godine biti isplaćena i uskrsnica u visini od 100 eura, dodala je pročelnica.
Pročelnica Izabela Linčić Mužić predstavila je Plan i program rada Županijskog savjeta za sigurnost prometa na cestama PGŽ za 2024. godinu, u okviru kojeg je, uz ostalo, u planu realizacija parkirališnih mjesta u zimskim uvjetima na odmaralištu na Kikovici i odmorištu u Delnicama na dionici A6 i DC3, integracija aplikacije za određivanje mjesta prometnih nesreća na portal Županije i niz edukativnih akcija, poput Motociklom kroz život ili Prvi koraci u prometu namijenjenoj djeci.
Odgovarajući na pitanja novinara, pročelnica Linčić-Mužić kazala je kako resorni Upravni odjel nije zaprimio pismo namjere vezano uz koncesiju ribogojilišta u akvatoriju Ustrina i dodala da navedena lokacija nije u Prostornom planu PGŽ, što je temeljni preduvjet za pokretanje postupka koncesioniranja.
Na novinarski upit oko problema jedinica lokalne samouprave s provedbom novog Zakon o pomorskom dobru, odgovorila je da je bilo za očekivati da će biti različitih izazova, prvenstveno povezanih s rokovima donošenja pojedinih planova i akata.
„Županija i dalje dodjeljuje koncesijske dozvole u okviru svojih nadležnosti upravljanja pomorskim dobrom, ali je na gradovima i općinama da izrade svoje planove upravljanja pomorskim dobrom“, pojasnila je Linčić-Mužić, uz napomenu da JLS-ovi iz zakonskih razloga, odnosno nepostojanja podzakonskih akata, nisu bili u mogućnosti izraditi planove upravljanja pomorskim dobrom do postavljenog roka, 1. veljače.
Pojasnila je kako je ministarstvo tek 15. prosinca donijelo Pravilnik te da su tek tada JLS-ovi mogli krenuti s izradom svojih planova, a koji su preduvjet za izdavanje koncesijskih dozvola. PGŽ s nadležnim Ministarstvom sudjeluje u radnim skupinama te će sljedeći tjedan svim JLS-ovima biti poslana uputa s točnim hodogramima postupanja i informacijom o javnopravnim tijelima koja daju određene suglasnosti te će se u suradnji s nadležnim ministarstvom rok od 1. veljače morati prolongirati, zaključila je Linčić-Mužić.
