Balastne vode prijete širenjem invazivnih vrsta: U Rijeci razvijaju sustav za zaštitu Jadrana

Projekt BalastIN vrijedan 588 tisuća eura povezuje znanstvenike i stručnjake iz Rijeke, Dubrovnika, Zagreba i Istre, a uzorkovanje balastnih voda već je počelo u brodogradilištu Viktor Lenac

RIJEKA – U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je stručna radionica u sklopu projekta „Razvoj sustava upravljanja balastnim vodama i suzbijanje širenja invazivnih vrsta“ (BalastIN), čiji je cilj razviti učinkovitiji sustav praćenja i upravljanja balastnim vodama te smanjiti rizik od unošenja i širenja invazivnih vrsta u Jadranskom moru.

Vodeći partner projekta je Sveučilište u Dubrovniku, a u projektu sudjeluju Primorsko-goranska županija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut Ruđer Bošković – Centar za istraživanje mora, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Istarska županija i Dubrovačko-neretvanska županija.

Projekt traje od 1. travnja 2026. do 31. ožujka 2029. godine, a ukupna vrijednost iznosi 588.222,54 eura. Europski fond za regionalni razvoj osigurava 85 posto, odnosno 499.989,12 eura, dok preostalih 15 posto čine vlastita sredstva projektnih partnera. Udio Primorsko-goranske županije iznosi 15.000 eura.

Balastne vode mogu prenijeti strane vrste

Balastne vode koriste se za održavanje stabilnosti i sigurnosti brodova tijekom plovidbe. Problem nastaje kada se balastna voda ispusti u drugom morskom području jer se s njom mogu prenijeti različiti organizmi, uključujući potencijalno invazivne i štetne vrste.

Klimatske promjene dodatno mogu utjecati na njihov opstanak i prilagodbu novim uvjetima okoliša.

Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije Sanjin Vranković istaknuo je kako projekt povezuje utjecaj klimatskih promjena s očuvanjem morskog okoliša.

– Uslijed klimatskih promjena i podizanja razine mora, organizmi koji se nalaze u balastnim vodama mogu duže preživjeti u našem okolišu i mogu razviti svoja staništa ovdje. Cilj ovog projekta je razviti protokole u tim lukama koji će za cilj imati smanjenje rizika od balastnih voda i od preživljavanja tih organizama u našim akvatorijima, rekao je Vranković.

U projekt su uključene Primorsko-goranska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija zbog važnosti njihovih luka te velikog broja dolazaka brodova i prekrcaja tereta.

– Bez balasta nema plovidbe. Na ovoj radionici će se kroz različite metode, uključujući praćenje i modeliranje morskih struja, vidjeti na koji se sve način može prevenirati širenje organizama u našim akvatorijima, dodao je Vranković.

Prvi uzorci uzeti u Viktoru Lencu

Projektni tim već je započeo s terenskim aktivnostima. Nakon radionice u Istarskoj županiji, u brodogradilištu Viktor Lenac uzeti su uzorci balastnih voda s jednog broda koji će biti predmet daljnjih istraživanja.

Profesor Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Đani Mohović pojasnio je da suvremeni brodovi koriste sustave za obradu balastnih voda, a projektom će se provjeravati njihova učinkovitost u stvarnim uvjetima.

– Današnji brodovi bez balasta ne mogu ploviti te imaju sustave za čišćenje balasta. Cilj ovog projekta je provjeriti je li taj balast adekvatan za ispuštanje u našem akvatoriju ili nije. Istraživanjima ćemo provjeravati kvalitetu balasta koji brodovi donose, rekao je Mohović.

U sklopu projekta uzorkovat će se i analizirati balastne vode u lukama Rijeka, Raša i Ploče, uz analizu njihova geografskog podrijetla.

Na području zaljeva Raša mjerit će se i modelirati morska strujanja kako bi se bolje razumjelo kretanje i potencijalno širenje organizama u morskom okolišu.

Cilj je razviti konkretne protokole

Profesorica Sveučilišta u Dubrovniku Ana Bratoš Cetinić istaknula je da je krajnji cilj zaštita Jadranskog mora od stranih vrsta koje u njega mogu dospjeti brodovima.

Projekt će obuhvatiti uzorkovanje na brodovima, analizu uzoraka, utvrđivanje potencijalnih rizika te razvoj načina za njihovo smanjenje.

Na temelju prikupljenih podataka izradit će se protokoli za uzorkovanje i biološku analizu, identifikaciju organizama, procjenu njihove potencijalne štetnosti te analizu rizika njihova širenja.

Posebna pozornost bit će posvećena patogenima i zooplanktonu prisutnima u balastnim vodama te područjima iz kojih balastne vode potječu.

U Rijeci nastaje virtualni laboratorij

Jedan od rezultata projekta bit će uspostava virtualnog laboratorija na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

– Na kraju ćemo dobiti jedan virtualni laboratorij upravo ovdje u Rijeci, na Pomorskom fakultetu, koji će služiti za obrazovanje pomoraca, upravo u smislu sprečavanja prijenosa organizama balastnim vodama, istaknula je Bratoš Cetinić.

Virtualni laboratorij trebao bi pridonijeti edukaciji pomoraca i boljem razumijevanju utjecaja invazivnih vrsta te važnosti odgovornog upravljanja balastnim vodama.

Projekt BalastIN tako povezuje ekologiju, oceanografiju, mikrobiologiju i pomorstvo, a kroz istraživanja, terenski rad i edukaciju cilj je razviti konkretne protokole za praćenje i upravljanje balastnim vodama te pridonijeti dugoročnoj zaštiti bioraznolikosti i morskih ekosustava Jadrana.

Na stručnoj radionici održana su i predavanja o primjeni Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, morskim strujanjima u lučkim akvatorijima, bakterijama i drugim patogenima u lukama te slučaju Mnemiopsis leidyi, poznatom kao američka rebrašica.

Follow @torpedo_media