Baš volimo mamu i tatu: Mladi Hrvati najkasnije napuštaju roditeljski dom
Autor: Sanja Tumara 15.06.2022
Prema istraživanju Eurostata za 2020. godinu, u Hrvatskoj čak 80% mladih između 25 i 29 godina živi s roditeljima, dok je u Danskoj, primjerice, taj broj samo 4%, a u Irskoj, u koju naši mladi masovno odlaze zbog posla, čak 52%. Balkan prednjači, našem najgorem rezultatu najbliži su Crnogorci sa 79%, dok 76% Srba kasno napušta sigurnost roditeljskog doma.
RIJEKA – U Hrvatskoj čak 80% mladih između 25 i 29 godina živi s roditeljima, dok je u Danskoj, primjerice, taj broj samo 4%! Podaci su to objavljeni na portalu Landgeist, a prema istraživanju Eurostata i odnose se na 2020. godinu. I sasvim sigurno mnogo je toga što utječe na to do kada mladi žive sa svojim roditeljima, poput tradicije, kulture, želje, gospodarstva ili vjere, ali svakako su važan čimbenik, kod mnogih, nažalost, i odlučujući, ekonomski razlozi, odnosno financijska (ne)ovisnost.
Foto: Landgeist.comKad pogledamo kartu, vidimo da je u području koje zovemo zapadnom Europom taj broj uglavnom ispod 50%, uz neke iznimke. Prije svega je nama u Hrvatskoj zanimljiva Irska, zemlja u koju naši mladi odlaze u potrazi za kruhom i kvalitetnijim životom, a u kojoj, prema Eurostatu, čak 52% mladih između 25 i 29 godina još živi u roditeljskom domu. Kad spominjemo tradiciju, ali i ekonomsku situaciju, vidimo da su u mediteranskim zemljama te brojke iznad 60%, a u istočnim iznad 60 pa i 65%.
No, Balkan prednjači, našem najgorem rezultatu od 80% najbliži su Crnogorci sa 79%, dok 76% Srba kasno napušta sigurnost roditeljskog doma.
Kako sam Landergeist navodi, skandinavske zemlje (osim Islanda) imaju najniži postotak od svih u Europi. Velika većina Skandinavaca između 25 i 29 godina ne živi s roditeljima. Nama na brdovitom Balkanu prilično je jasno zašto.
Ako ste (i) vi pomislili da je ovo samo odstupanje zbog pandemije koja nam je odlična isprika za sve i svašta, moramo vas razočarati. Primjerice, i 2016. godine troje od četvero mladih između 25 i 29 godina i dalje je u Hrvatskoj živjelo u zajedničkom kućanstvu s roditeljima. I dok je kod nas taj broj rastao, u Danskoj je pao pa je s tadašnjih 4,5% došao na 4%.
