„Budi čovjek dobre volje“: Nadbiskup Uzinić povezao poruku Svih svetih s pjesmom Miše Kovača

Na misnom slavlju na riječkoj Kozali riječki nadbiskup pozvao je vjernike da svetost žive kroz svakodnevnu dobrotu, praštanje i brigu za bližnje. Posebno je istaknuo važnost pomirenja i pomoći usamljenima.

Rijeka - „Dobro je pohoditi grobove, ali još je važnije posjetiti svoje starije i nemoćne, pronaći one koji su usamljeni, nazvati nekoga koga smo zaboravili ili s kim smo prekinuli odnose. Jer sutra za to možda može biti kasno“, poručio je riječki nadbiskup Mate Uzinić predvodeći misno slavlje na svetkovinu Svih svetih u župnoj crkvi sv. Romualda i Svih Svetih na riječkoj Kozali.

Brojni vjernici okupili su se u nedjelju, 1. studenoga, na misnom slavlju koje je ove godine imalo posebno značenje jer je župa istodobno proslavila i svoj župni blagdan. U propovijedi je nadbiskup pozvao vjernike da svetost ne traže u velikim riječima i izvanrednim djelima, nego u svakodnevnoj dobroti, ljubavi i blizini prema čovjeku.

Svetost nije rezervirana za posebne ljude
Nadbiskup Uzinić podsjetio je da svetost nije namijenjena samo odabranim pojedincima, posebnim vremenima ili sredinama, nego predstavlja poziv upućen svakome od nas. Ona se ostvaruje u svakodnevnom životu – u obiteljima, na radnim mjestima, u susjedstvu i susretima s ljudima.

Istaknuo je kako svetkovina Svih svetih nije samo spomen na osobe koje je Crkva službeno proglasila svetima i blaženima. To je i blagdan svih ljudi koji su živjeli jednostavnim, često neprimjetnim životima, ljubili Boga i bližnje, vjerno obavljali svoje svakodnevne obveze i nastojali živjeti prema Evanđelju.

Među njima su i članovi naših obitelji, susjedi i ljudi koji su nas svojim životom učili dobroti i kršćanskim vrijednostima.

Osvrnuo se i na osobe koje su obilježile mjesnu Crkvu, među kojima su službenica Božja Majka Marija Krucifiksa Kozulić, sluga Božji fra Ante Josip Tomičić te Riječki mučenici, za koje je pokrenut postupak za proglašenje blaženima i svetima.

Njihovi životi, poručio je, svjedoče da je svetost moguća i u današnjem vremenu. Pritom je naglasio da sveci nisu bili savršeni ljudi, nego osobe koje su, unatoč vlastitim slabostima, dopustile da Božja milost bude jača od njih.

Svetost se ne mjeri savršenošću, nego ljubavlju
Govoreći o tome što znači biti svet, nadbiskup je kao odgovor istaknuo Isusova blaženstva, koja nisu samo lijepo izrečena poruka, nego konkretan put kršćanskoga života.

Biti svet znači biti milosrdan, graditi mir ondje gdje postoje podjele, zauzimati se za one kojima je uskraćena pravednost, biti iskren i čista srca. To znači ne zatvarati oči pred potrebama drugih, ne biti zarobljen vlastitim interesima i ne uzvraćati zlo za zlo.

Posebno je upozorio na licemjerje i raskorak između onoga što govorimo i načina na koji živimo.

„Jedna od najtežih karakteristika religioznoga čovjeka, osobito kršćanina, jest licemjerje – glumiti da smo ono što nismo“, upozorio je Uzinić.

Poziv na oprost i pomirenje s ljudima koji su još s nama
Poseban dio propovijedi posvetio je odnosu prema pokojnicima i onima koji su još uvijek dio našega života. Dok uređujemo grobove, palimo svijeće i molimo za pokojne, važno je ne zaboraviti da ljubav ne prestaje smrću.

Nadbiskup je potaknuo vjernike da u molitvu uključe i oproštenje – da zatraže oprost ako su pokojne povrijedili, ali i da oproste onima koji su povrijedili njih.

Ipak, posebno je naglasio važnost pomirenja s ljudima koji su još uvijek pokraj nas. Posjetiti starije i nemoćne, pronaći usamljene, nazvati osobu koju smo zaboravili i obnoviti prekinute odnose konkretni su koraci na putu svetosti.

Ljubav, dodao je, ne smije ostati zatvorena u krugu obitelji i najbližih. Kršćani ne bi smjeli biti ravnodušni prema siromasima, beskućnicima, stranim radnicima, migrantima i svima koji su odbačeni ili isključeni iz društva.

Upozorio je i na širenje mržnje, osuda i predrasuda, bilo na društvenim mrežama ili kroz pripadnost različitim skupinama.

Govoreći o prosvjedima i društvenim podjelama, istaknuo je kako pravo na prosvjed i protivljenje nepravdi nije upitno, ali nasilje, mržnja i divljaštvo ne mogu donijeti dobro. Kršćani su, poručio je, pozvani zauzimati se za pravednost, ali pritom ostati mirotvorci.

„Ne smijemo dopustiti da nas se olako svrstava protiv drugih i iskorištava za obračune. Lako je proglasiti bilo što interesom naše strane, ali ako to nije u interesu svih i ako je usmjereno protiv nekoga, onda to ne može biti interes jednoga kršćanina“, rekao je nadbiskup.

„Mir, kao uostalom i nemir, uvijek počinje u našem srcu“, poručio je, podsjećajući da se svetost ostvaruje upravo u konkretnim okolnostima života i odnosima s ljudima koje svakodnevno susrećemo.

Nadbiskup se prisjetio Mate Miše Kovača
Na kraju propovijedi nadbiskup Uzinić prisjetio se Mate Miše Kovača, koji je preminuo prethodnog dana. Tijekom putovanja iz Dalmacije prema Rijeci slušao je njegove pjesme, a posebno ga se dojmila pjesma „Budi čovjek dobre volje“ iz 1999. godine, čiji su tekst napisali Željko Pavičić i Ivo Lesić.

U njezinim je stihovima prepoznao sažetak poruke koju je želio prenijeti vjernicima – svetost treba živjeti danas, a ne odgađati je za sutra.

„Nekako mi se čini da ta pjesma u sebi sažima put svetosti koji se živi danas, a ne sutra. Jer sutra može biti kasno. A sažima ga u jednoj riječi – dobrota“, rekao je Uzinić te pročitao pjesmu „Budi čovjek dobre volje“.

„Neka Gospodin pokojnom Mati Miši Kovaču podari ono najbolje – zajedništvo svetih. Ali neka i nama podari život koji će nas voditi prema tom cilju. Jer taj je cilj i za sve nas ono najbolje“, zaključio je riječki nadbiskup.

Nakon misnog slavlja predvodio je molitvu odrješenja za pokojne kod središnjeg križa na groblju Kozala.

Foto: Ri Nadbiskupija

Follow @torpedo_media