„Doviđenja. Dobrodošli!“: Predstavljena nova sezona HNK-a Ivana pl. Zajca
Autor: Tara Tomić 21.06.2024
foto - Grad RijekaU HNK-u Ivana pl. Zajca predstavljena je nova sezona Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca pod sloganom „Doviđenja. Dobrodošli!“
Rijeka - Repertoar nove sezone predstavili su aktualni intendant Marin Blažević, buduća intendantica Dubravka Vrgoč i gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović. Ono što ovu sezonu čini jedinstvenom je činjenica da su je pripremala dva intendanta: aktualni intendant Blažević na dužnosti ostaje do kraja 2024. godine, kada svoj četverogodišnji mandat započinje Dubravka Vrgoč.
Gradonačelnik Filipović izrazio je zadovoljstvo prilikom za najavu nove kazališne sezone u HNK Ivan pl. Zajca, koja je i svojevrsni epilog dosadašnjeg rada intendanta Blaževića, ali i doček nove intendantice. „U mandatu trenutnog intendanta bilo je i izazovnih trenutaka, ali na kraju moja zahvala ide intendantu Blaževiću na dosadašnjem vođenju i doprinosu umjetnosti i kulturi, zajedno sa svim suradnicima u najvećoj kući kulture u Rijeci. Zaista smo se trudili da osiguramo i bolje materijalne uvjete za sve zaposlenike kazališta potpisom kolektivnog ugovora, nadam se da je i tu postignuto obostrano zadovoljstvo između zaposlenika i poslodavca. No, kako svaki kraj donosi i novi početak, uvjeren sam kako će naša nova intendantica ostvariti sve ono što je zapisano u njenom programu, za koji je dobila povjerenje Kazališnog vijeća i mene kao gradonačelnika i da nas očekuje uspješna intendantura“, poručio je gradonačelnik Filipović.
U ime Grada Rijeke kao osnivača HNK Ivana pl. Zajca izrazio je zadovoljstvo predstavljenim programom, u kojem će publika svakako pronaći nešto za sebe. „Nova sezona, koja će započeti završetkom brojnih ljetnih kulturnih događanja koja smo najavili prethodnih dana, od Riječkih ljetnih noći, Ljeta u Art kvartu i sl., donosi nam stvarno raznolike programe, od programa domaćih kazališta do niza produkcija te vjerujem da će publika u njima uživati. Posebno se veselim premijerama za koje će se sigurno, kao i uvijek, tražiti karta više“, kazao je gradonačelnik Filipović, zahvalivši se svima koji su predano radili kako bi sezona bila spremna.
Buduća intendantica Vrgoč najprije se zahvalila Gradu Rijeci i gradonačelniku na prepoznavanju njezinog programa i želje za dolaskom u Rijeku. „Osim što sam iznimno sretna da imam priliku doći u Rijeku, sretna sam što imam priliku u Rijeci napraviti teatar onakav kakav mislim da treba. Naime, već neko vrijeme želim napraviti mediteransku priču, misleći da je u ovim teškim vremenima upravo Mediteran još neistražena zemlja. Živimo u teškim vremenima, u vremenima katastrofa, ratova, pandemija i ekoloških katastrofa. Mediteran je poznat po izbjeglicama, čemu smo posvetili i jedan projekt, ali i mjesto na kojem se rodio teatar, filozofija i cijela kultura pa mi se Rijeka čini kao pravo mjesto za promoviranje mediteranskog teatra i mediteranske kulture, ali i za povezivanje cijelog Mediterana. Nadam se da ću u svom četverogodišnjem mandatu uspjeti povezati neka kazališta koja pripadaju Mediteranu. Nadam se da ću Rijeku uspjeti dodatno upisati na europsku kartu važnih teatarskih prostora, ali prije svega nadam se da ćemo raditi programe koji će biti ispunjeni vašim građanima. Mislim da je to moja velika obaveza, ali i veliki izazov i iznimno se tome veselim“, kazala je Dubravka Vrgoč.
Nova sezona dolazi s 15 dramskih, opernih i baletnih premijera, dvije obnove, dva nova kazališna programa te s preko 25 različitih repriznih hitova. U novoj sezoni Hrvatska drama donosi autorski projekt Ivana Plazibata „Kad se zaljubljujemo“ posvećen starijoj populaciji i njihovom pravu na ljubav, dramatizaciju romana Bekima Sejranovića „Nigdje, niotkuda“ u režiji Ivice Buljana, predstavu „Oslobađanje“ u koprodukciji s Nacionalnim kazalištem Tunisa u sklopu projekta „Deconfining“ te predstava za djecu prema priči Damira Martinovića Mrleta „Magarčić i kit“. Najavljena su i dva mjuzikla, obnova „Sunset Bulevarda“ Andrewa Lloyda Webbera u režiji Renate Carole Gatice te premijera „Priče sa zapadne strane“ Leonarda Bernsteina u režiji i koreografiji Lea Mujića.
Riječka Opera najavila je tri velike premijere. Ujesen na riječku pozornicu stižu „Napudraj joj lice“ Thomasa Adèsa pod dirigentskom palicom Simona Dvoršaka i u režiji Eve Hribernik te „Arijadna na Naksosu“ Richarda Straussa pod ravnanjem Villea Matvejeffa i u režiji Marina Blaževića. U novoj godini u Rijeku dolazi opera u velikoj koprodukciji opere Giacoma Puccinija „Manon Lescaut“ s drugim kazališnim kućama i manifestacijama. Koncertna sezona donosi devet simfonijskih koncerata, ali i jedan poseban program u suradnji s Teatrom Regio di Parma, „Verdi vikend“, posvećen djelu Giuseppe Verdija.
Najavljene su i dvije premijere riječkog baleta. Prva je K-HNK koprodukcija s HNK-om u Splitu „Laurencija“ Vakhtong Chabukiani i Aleksandra Kreina u novoj koreografskom verziji Nine Ananiašvili, dok u novoj godini stiže “Pepeljuga“ Sergeja Prokofjeva u neoklasicističkoj koreografiji Lea Mujića. Najavljena je i obnova ekstatičnog baleta Andonisa Foniadakisa „Plamteća voda“.
Obznanjen je i bogat repertoar Talijanske drame koji čini čak četiri premijere. Sezonu otvara mjuzikl za sve generacije, „La nostra famiglia / Naša familija“ Saše Eržena u režiji Marjana Nećaka. Sezonu nastavljaju predstave za djecu Petre Cicvarić „Chi non memorizza googlerizza / Tko nema u vugla, googla“ u režiji Peđe Gvozdića te „Il Papa’/Ja tata“ Bjarni Haukur Þórssona u režiji Marco di Stefana. Njihova zadnja premijera dolazi u 2025. godini kada u Rijeku stiže djelo Carla Goldonija „La moglie saggia / Mudra žena“ u režiji Giorgia Sangatija.
Konačno, najavljen je i Filozofski teatar koji će nakon velikih uspjeha u HNK u Zagrebu biti postavljen u HNK Ivana pl. Zajca. Trajat će od siječnja do lipnja te će ugostiti redom Gorana Bogdana, Leu Ypi, Jasmilu Žbanić, Georgija Gospodinova te Nikolaj Schultza. Teme o kojima će zajedno sa domaćinom i voditeljem programa Srećkom Horvatom i publikom promišljati i razgovarati gosti Filozofskog teatra kreću se od književnosti, glume i filma, pa sve do oblika i mogućnosti ili nemogućnosti slobode.
