Europski tjedan mentalnog zdravlja: Stigma i manjak usluga podrške glavni su razlozi visoke stope nezaposlenosti osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja

Foto: Arhiva

Osobe s poteškoćama psihičkog zdravlja jedna su od najranjivijih skupina sugrađana na tržištu rada.

Rijeka - Povodom obilježavanja Europskog tjedna mentalnog zdravlja (22. svibnja do 28. svibnja 2023.), Udruga Vida želi ukazati na zanemarivani društveni problem visoke stope nezaposlenosti osoba s poteškoćama psihičkog zdravlja, manjka usluga podrške u zapošljavanju te društvene stigme koja otežava socijalno-radno funkcioniranje ove skupine naših sugrađana.

U nastavku prenosimo što tim Udruge Vida poručuje...

Manjak sustavne podrške u zapošljavanju i stigma

Osobe s poteškoćama psihičkog zdravlja jedna su od najranjivijih skupina sugrađana na tržištu rada. Prema recentnim internacionalnim istraživanjima, nezaposlenost osoba s težim psihijatrijskim oboljenjima doseže stopu i do 90%. U Republici Hrvatskoj pratimo iste trendove. Službene statistike su ove: u 2022. godini u Republici Hrvatskoj evidentirano je oko 150 000 osoba s invaliditetom (dalje u tekstu OSI) po osnovi poteškoća mentalnog zdravlja, od kojih je nešto više od pola u radno aktivnoj dobi. Pritom, prema Izvješću HZZ-u u 2022. godini, samo 700-ak ih je evidentirano pri HZZ-u, a od kojih je u istoj godini na razini cijele države zaposleno njih tek oko 150 (od ukupnog broja zaposlenih osoba s invaliditetom to je tek 5%).

Ove statistike poražavajuće su na barem tri razine: (1) neznatan broj osoba sa statusom OSI po osnovi mentalnih poteškoća registrira se i koristi mjere HZZ-a pri zapošljavanju, (2) potpuno neznatan broj ljudi iz skupine OSI s mentalnim poteškoćama, čak i kada koristi servis HZZ-a te mjere podrške za osobe s invaliditetom se zapošljava, te na kraju, iste statistike ne ocrtavaju stvarno stanje stvari- broj ljudi koji imaju poteškoće mentalnog zdravlja i nezaposleni su, ali nemaju status OSI ili/i nisu prijavljeni pri HZZ-u, značajno je veći tj. sive brojke još su sivije. Iako u RH imamo pozitivne propise koji reguliraju podršku u zapošljavanju osoba s invaliditetom, gore navedeni podaci ukazuju na to da oni nedovoljno i neadekvatno odgovaraju na potrebe osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja kao i onih osoba kod kojih socijalni problemi u zadanom trenutku premašuju kronificirane poteškoće užeg psihičkog tj. zdravstvenog statusa.

Osim manjka adekvatnih mjera podrške u sustavu, onih koje su usmjerene stvarnim potrebama kako osoba koje traže posao i imaju poteškoće mentalnog zdravlja, tako i poslodavaca- glavnih aktera uspješnog radnog odnosa, drugi problemi vezani uz njihovu nezaposlenosti su nedovoljno educirani i prema zapošljavanju orijentirani servisi oporavka (zdravstvo i socijalni skrb) kao i servisi zapošljavanja- nedostaje znanja o ulozi zaposlenosti u ukupnom oporavku i postizanju zdravlja te načinima pružanja pomoći u prilagodbi na posao osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja.
Na kraju, jedna od najvećih društvenih barijera koja ometa zapošljavanje je društvena stigma (kao i autostigma) vezana uz osobe s poteškoćama psihičkog zdravlja te negativne pretpostavke o njihovoj sposobnosti za rad, ukupno socijalno funkcioniranje te doprinos zajednici i ekonomiji.
Isttaživanja ukazuju na ova četiri problematična područja vezana uz stigmu: (1) poslodavci i neposredni rukovoditelji imaju negativan stav prema osobama s mentalnim bolestima ili problemima mentalnog zdravlja, što smanjuje šanse da se osobe s tim zdravstvenim problemima zaposle ili dobiju podršku; (2) otvorenost o svom zdravstvenom statusu- o postojanju mentalne bolesti ili problema s mentalnim zdravljem, kao i skrivanje istog od strane zaposlenika ili kandidata za posao može dovesti do gubitka posla; (3) očekivana diskriminacija, autostigma i posljedična reakcija "zašto uopće pokušati" mogu dovesti do nedovoljne motivacije i truda da se zadrži ili nađe posao i može rezultirati nezaposlenošću; i (4) stigma je prepreka traženju zdravstvene skrbi, što može dovesti do neliječenih i pogoršanih zdravstvenih stanja i posljedično do nepovoljnih ishoda na poslu (npr. bolovanje, gubitak posla).

Podrška oporavku kroz zaposlenost i rad

Psihička bolest može utjecati na sposobnost za rad, dovesti i do nesposobnosti, ali vrlo često samo privremeno i/ili djelomično. Međutim, još važnije, rad može pridonijeti poboljšanju psihičkoga stanja. Većina osoba oboljelih od psihičke bolesti želi i može raditi te zapošljavanje gleda smatra važnim kriterijem oporavka. Kod osoba oboljelih od psihijatrijskih bolesti i poremećaja rani funkcionalni oporavak i vraćanje kvalitete života, čega je zaposlenost sastavni dio, pozitivno je povezan s pozitivnim ishodima dugoročnog liječenja.

Osim što je pravo na rad zajamčeno, ustavno pravo svakog građanina u našoj državi, rad i zaposlenost značajna su odrednica postizanja zdravlja tj. oporavka od bolesti. Mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s životnim stresovima, biti produktivan, raditi te je sposoban pridonositi svojoj zajednici. Rad u tom smislu doprinosi zdravlju omogućavajući integraciju u život zajednice, socijalnu podršku i stvaranje socijalnih mreža te doživljaj osobnoga dostignuća. Ljudi u svojem poslu pronalaze snažan osjećaj smisla, strukturu, ulogu u društvu, kontakte i osjećaj neovisnosti.

Međutim, rad i zaposlenost ostaju najzanemarivaniji aspekti dobrobiti i zdravlja kada govorimo o razvoju zdravstvenih i socijalnih usluga za osobe s poteškoćama psihičkog zdravlja. Isto je problem zanemarivanja njihovog prava na rad kao i prava na cjelovitu zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb.

Stoga, povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja, podsjećamo na pravo na rad svih građana, pravo na podršku da se zaposlenost ostvari, kao i druga prava iz radnog odnosa: na zaradu kojom može sebi i obitelji osigurati slobodan i dostojan život, na tjedni odmor, na plaćeni godišnji odmor, na socijalnu sigurnost, na zdravstveno osiguranje, na rodiljni i roditeljski dopust, da navedemo samo neke.

Pozivamo donositelje odluka, poslodavce, institucije zdravstva i socijalne djelatnosti, stručnjake kao i građane da podrže sugrađane s poteškoćama psihosocijalnog funkcioniranja u njihovoj borbi za prava na rad, druga prava koja im pripadaju radnim odnosom, a time i cjelokupnu i zaokruženu zdravstvenu i socijalnu zaštitu.

Udruga Vida i projekt IPSilon

Udruga Vida već 16 godina razvija i pruža usluge u području socijalne i radne reintegracije osoba s poteškoćama psihosocijalnog funkcioniranja te zagovara društvene promjene za unaprjeđenje njihovog socijalnog, ekonomskog i zdravstvenog statusa. Aktualno provodimo projekt IPSilon- primjena učinkovitog modela podržanog zapošljavanja osoba sa psihosocijalnim poteškoćama. Projektom želimo utjecati na uvjete kojima se povećava mogućnost ove skupine sugrađana da prakticiraju svoje pravo na rad i sveobuhvatni oporavak. IPSilonom želimo doprinijeti cjelovitosti i efikasnosti sustava podržanog zapošljavanja osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja, povećanju vidljivosti problema kao i promociji dokazanih rješenja za unaprjeđenje kod donositelja odluka, provoditelja politika i mjera, stručnjaka oporavka, poslodavaca te krajnjih korisnika i javnosti.

U partnerstvu s norveškom organizacijom IPS Norway te u suradnji s Domom Turnić pružamo direktnu podršku sugrađanima s problemima mentalnog zdravlja pri zapošljavanju kroz pilot primjenu dokazano efikasnog modela podržanog zapošljavanja- IPS (Individual Placement and Support) i informiranjem korisnika o njihovim mogućnostima i pravima kod zapošljavanja. Glavne značajke IPS modela jesu inkluzivnost, kontinuirana podrška zaposleniku i poslodavcu (od iskaza interesa za zapošljavanje do podrške tijekom zaposlenja) te fokus na redovan posao (a ne kratkotrajna zapošljavanja i mjere).

Također, u okviru projekta, u lipnju 2023. održat ćemo edukacije o važnosti zastupljenosti podrške zapošljavanju u tremanu i skrbi za stručnjake iz sektora zdravstva i socijalne skrbi te edukaciju o sustavu podržanog zapošljavanja za poslodavace. U rujnu ćemo održati međunarodnu konferenciju na temu podržanog zapošljavanja za osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja.

Pozivamo građane kao i druge korisnike projekta: donositelje odluka, poslodavce, institucije zdravstva i socijalne djelatnosti, stručnjake da nam se obrate za suradnju i jačanje pozitivnog utjecaja na opisani problem.

Follow @torpedo_media