[FOTO] Canzonette fiumane 2026: Fijumanski dijalekt i glazba ispunili trg Riječke rezolucije, dodijeljene nagrade najboljim autorima i izvođačima

Peto izdanje festivala Canzonette fiumane okupilo je na Trgu Riječke rezolucije brojne izvođače, autore i ljubitelje fijumanske kulture, uz dodjelu nagrada za najbolju pjesmu, interpretaciju i doprinos očuvanju fijumanskog dijalekta.

Rijeka - U sklopu obilježavanja Dana svetog Vida, zaštitnika Rijeke, te programa Tjedna fijumanske kulture, na Trgu Riječke rezolucije održano je peto izdanje festivala Canzonette fiumane, jedinstvene glazbene manifestacije posvećene očuvanju i promociji fijumanskog dijalekta, koji je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.

Festival je i ove godine okupio brojne izvođače, autore, predstavnike kulturnih institucija i ljubitelje fijumanske baštine, potvrdivši svoju važnu ulogu u očuvanju identiteta grada Rijeke i njegove bogate višejezične tradicije.

Svečanost su otvorili ugledni uzvanici, a posebnu pozornost izazvalo je obraćanje na fijumanskom dijalektu, čime je dodatno naglašena važnost očuvanja jezika koji predstavlja neizostavan dio riječke kulturne baštine. Program su vodile Selina Sciucca i Lena Stojiljković, a festivalska večer donijela je spoj glazbe, emocija i sjećanja na istaknute osobe koje su obilježile kulturni život Rijeke.

U revijalnom dijelu programa publika je imala priliku ponovno čuti neke od najuspješnijih skladbi s prethodnih izdanja festivala. Izvedena je pjesma „Merli de Toreta“, pobjednička skladba iz 2023. godine autorice Tiziane Dabović, koju je izveo Damir Vrbljanac. Publika je ponovno uživala i u pjesmi „Chi semo noi, Fiumani“, koja je obilježila izdanje festivala 2024. godine, a koju je napisala Gianna Mazzieri Sanković i izvela Martina Sanković Ivančić.

Podsjetnik na prošlogodišnje izdanje festivala bila je izvedba skladbe „Un altro dì“, također autorice Tiziane Dabović, uz glazbu i aranžman Damira Vrbljanca.

Poseban emotivan trenutak večeri bio je glazbeni in memoriam posvećen nedavno preminulim glazbenicima i kulturnim djelatnicima. Stefano Hering izveo je poznatu talijansku pjesmu „A chi“, dok je Devin Juraj otpjevao skladbu „Deborah“, jednu od omiljenih pjesama pokojnog Dalibora Bruna. U znak sjećanja na Andreja Bašu Festivalski orkestar izveo je skladbu „Bella fiumana“, koja je ostavila dubok trag na glazbenoj sceni Kvarnera.

Središnji dio večeri bila je dodjela festivalskih nagrada. Nagrada „Bruno Petrali“, koja se dodjeljuje za poseban doprinos očuvanju fijumanske kulture i tradicije, pripala je zboru Fratellanza. Priznanje je uručio predsjednik Zajednice Talijana Rijeka Enea Dessardo.

Stručni žiri za najbolji tekst, sastavljen od kulturnih djelatnika i poznavatelja fijumanskog dijalekta, najboljom je proglasio skladbu „Fiume resta con noi“, čiji tekst potpisuje Gianna Mazzieri Sanković. Nagradu je uručila ravnateljica festivala Melita Sciucca.

Za najbolju interpretaciju nagrađen je Devin Juraj za izvedbu pjesme „El resto vien da sé“. Stručni ocjenjivački sud istaknuo je kvalitetu interpretacije, emotivnost izvedbe i autentičnost izraza. Nagradu mu je uručio predsjednik Talijanske unije Marin Corva.

Veliko zanimanje izazvala je i Nagrada publike, o kojoj su odlučivali posjetitelji glasovanjem putem mobilne aplikacije. Najviše glasova osvojila je skladba „La mia nona“ u izvedbi Jennifer Fumić i grupe Sonas. Priznanje je uručio predsjednik AFIM-a Franco Papetti.

Ovogodišnje izdanje festivala okupilo je ukupno 12 izvođača s autorskim pjesmama na fijumanskom dijalektu. Nastupili su Martina Sanković Ivančić sa zborom Fratellanza i Eziom Rundicem, Jennifer Fumić i grupa Sonas, Natko Štiglić, Alida Delcaro, Extralarge duo, Nevia Rigutto, Ritmia, Stefano Hering, Eva Adrijana Martinović i Roža, Tina Vukov, Devin Juraj te Zola odnosno Marinko Lazzarich.

Publika je tijekom večeri mogla uživati u raznolikim glazbenim izričajima koji su na moderan način predstavili bogatstvo fijumanskog dijalekta i kulturnog identiteta Rijeke. Upravo je spoj tradicije i suvremenog glazbenog izraza ono po čemu je Canzonette fiumane tijekom godina postao prepoznatljiv i izvan granica Rijeke.

Peto izdanje Canzonette fiumane još je jednom pokazalo kako fijumanski dijalekt nije samo dio prošlosti, već živ i aktivan element riječkog kulturnog života koji kroz glazbu nastavlja povezivati generacije i čuvati posebnost grada na Rječini.

Follow @torpedo_media

Canzonette fiumane 2026: Fijumanski dijalekt i glazba ponovno u središtu Rijeke, dodijeljene nagrade najboljim autorima i izvođačima