[FOTO] CRESCO Adria u Rijeci: Klimatski rizici postaju dio planiranja jadranske obale

Na završnoj konferenciji predstavljen projekt vrijedan 1,93 milijuna eura koji donosi procjene ranjivosti, digitalne alate, strateške smjernice i planove prilagodbe za Crikvenicu i Sali

Rijeka - Porast razine mora, obalna erozija, poplave, klizišta i sve izraženiji ekstremni vremenski događaji predstavljaju sve veći izazov za razvoj jadranskih područja. Kako klimatske rizike uključiti u prostorno planiranje i odluke o budućem razvoju bila je glavna tema projekta CRESCO Adria – Climate RESiliEnt COastal Planning in Adriatic, čiji su rezultati predstavljeni 15. rujna na završnoj konferenciji na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

Projekt je tijekom dvije i pol godine povezao hrvatske i talijanske znanstvenike, prostorne planere te predstavnike regionalne i lokalne uprave, s ciljem razvoja novih pristupa, digitalnih alata i planskih rješenja za klimatski otporniju jadransku obalu.

Vrijednost projekta iznosi 1.928.010,59 eura, a proveden je u okviru programa Interreg Italija – Hrvatska 2021.–2027. Vodeći partner bio je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, a među partnerima su bili Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Grad Crikvenica, Općina Sali, Sveučilište u Camerinu i Regija Abruzzo.

Klimatske promjene postaju pitanje razvoja

Dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Saša Drezgić istaknuo je važnost povezivanja različitih znanstvenih i stručnih područja u odgovoru na klimatske promjene.

Prema njegovim riječima, CRESCO Adria primjer je projekta u kojem se ekonomska perspektiva povezuje s građevinarstvom, arhitekturom i prirodnim znanostima. Posebna vrijednost projekta je i povezivanje istraživačkog rada s obrazovanjem te razvoj interdisciplinarnih sadržaja koji različite struke povezuju u razumijevanju i upravljanju klimatskim rizicima.

Voditelj projekta izv. prof. dr. sc. Davor Mance naglasio je da klimatske promjene više nisu isključivo okolišno pitanje.

„Klimatske promjene više nisu samo okolišni problem. One izravno utječu na ekonomiju, turizam i razvoj obalnih područja, zbog čega klimatske rizike moramo uključiti u prostorno planiranje i odluke o budućem razvoju“, kazao je Mance.

Analizirana ranjivost obalnih područja

CRESCO Adria krenuo je od procjene izloženosti obalnih područja različitim posljedicama klimatskih promjena.

Provedene su analize ranjivosti na porast razine mora, obalnu eroziju, poplave i ekstremne hidrometeorološke događaje, kao i analize podložnosti klizištima te promjena prirodnog pokrova i staništa. Posebna pažnja posvećena je građevinama i infrastrukturi koje su izložene poplavnim rizicima.

Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavio je procjenu ranjivosti obalnog područja za potrebe planiranja obalne zone, procjenu opasnosti i izloženosti bujičnim poplavama na području Novog Vinodolskog i Vinodolske općine, kao i inventar i procjenu podložnosti klizištima u Vinodolskoj općini.

Razvijeni digitalni alati i strateške smjernice

Jedan od važnih rezultata projekta je pretvaranje prikupljenih podataka i analiza u konkretne alate koji mogu biti korisni u budućem prostornom planiranju.

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, u suradnji s talijanskim partnerima, definirala je zajedničke pokazatelje prostorne otpornosti te razvila digitalni alat za njihovu vizualizaciju.

Izrađene su i Strateške smjernice za klimatski otporno prostorno planiranje, kojima se rezultati analiza i rada s dionicima pretvaraju u kriterije, metodologije i mjere primjenjive u planiranju prostora.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije Adam Butigan istaknuo je kako je projekt omogućio objedinjavanje različitih aktivnosti i pristupa koji su se na ovom području razvijali i ranije.

„Na ovoj smo temi radili i prije projekta, ali CRESCO Adria omogućio nam je da različite segmente objedinimo i napravimo korak prema strateškom pristupu klimatski otpornom prostornom planiranju“, kazao je Butigan.

Planovi prilagodbe za Crikvenicu i Sali

Među konkretnijim rezultatima projekta ističu se Planovi prilagodbe na klimatske promjene za Grad Crikvenicu i Općinu Sali.

Planovi povezuju stručne analize s lokalnim iskustvom, potrebama stanovništva te infrastrukturnim i razvojnim izazovima. Cilj je na temelju identificiranih klimatskih rizika definirati moguće mjere i smjerove razvoja koji mogu povećati otpornost lokalnih zajednica.

Na taj su način rezultati stručnih analiza povezani s konkretnim prostorima u kojima se svakodnevno donose odluke o infrastrukturi, razvoju i kvaliteti života.

Iskustva s obje strane Jadrana

Projekt je povezao hrvatske i talijanske partnere, a rješenja su razvijana za različite lokalne i regionalne kontekste.

Na talijanskoj strani analize su provedene na pilot-područjima Nuova Pescara i Pineto. Sveučilište u Camerinu i Regija Abruzzo povezali su tehničke analize s regionalnim i lokalnim planskim okruženjem.

Za područje Nuova Pescara razvijen je i primijenjen CRESCO Planning Support System, sustav koji projektne podatke, analize i pokazatelje koristi kao podršku budućem razvoju urbanog područja.

Rezultati talijanskih partnera predstavljeni su na završnoj konferenciji, čime je dodatno naglašena međunarodna dimenzija projekta i mogućnost primjene sličnih pristupa u različitim obalnim sredinama.

Znanje ostaje i nakon završetka projekta

Važan segment CRESCO Adrije odnosi se na obrazovanje. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci razvio je interdisciplinarni program cjeloživotnog obrazovanja „Prepoznavanje promjena u okolišu i upravljanje rizicima“, u suradnji s Fakultetom za fiziku i Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Sveučilište u Camerinu rezultate projekta uključilo je u svoje poslijediplomsko obrazovanje i planerske laboratorije.

Na taj način rezultati projekta neće ostati samo u obliku stručnih analiza i dokumenata, već će se nastaviti prenositi kroz obrazovanje stručnjaka koji će se u budućnosti baviti klimatskim rizicima i otpornošću prostora.

Novi izazovi nakon završetka CRESCO Adrije

Iako projekt završava, izazovi kojima se bavio ostaju važan dio dugoročnog planiranja jadranske obale.

Tijekom provedbe otvorena su i nova pitanja, među kojima su urbani toplinski otoci, posebno izraženi u pojedinim talijanskim urbanim područjima.

Mance je istaknuo kako je projekt, osim rješavanja postojećih problema, omogućio prepoznavanje novih izazova kojima će se u budućnosti trebati ozbiljnije baviti.

CRESCO Adria tako iza sebe ostavlja podatke, metode, digitalne alate, planske smjernice, planove prilagodbe i nova znanja koja mogu pomoći lokalnim i regionalnim vlastima u donošenju odluka o budućem razvoju jadranske obale.

Klimatski rizici pritom ne poznaju administrativne granice, zbog čega će za njihovo učinkovito uključivanje u prostorno planiranje i dalje biti potrebna suradnja znanosti, javne uprave, lokalnih zajednica i drugih dionika.

Follow @torpedo_media