[FOTO] Energetski obnovljena Sveučilišna knjižnica Rijeka dobila novo ruho i nove prilike za razvoj
Autor: Nikola Cvjetović 04.09.2026
Obnovljena su historicistička pročelja, zamijenjena stolarija, ugrađen novi sustav grijanja te fotonaponska elektrana
Rijeka - Energetska obnova zgrade Sveučilišne knjižnice u Rijeci završena je nakon godinu dana radova vrijednih više od 4 milijuna eura.
Više od 130 godina zgrada na riječkom Dolcu svjedoči povijesti grada, od ženske građanske škole s kraja 19. stoljeća, preko razaranja u Drugom svjetskom ratu, do doma znanja kakav danas poznajemo kao Sveučilišnu knjižnicu Rijeka. Ta je povijesna građevina danas dobila i službenu potvrdu novog poglavlja: svečano je predstavljen završeni projekt njezine energetske obnove, koji joj je podario znatno veću energetsku učinkovitost.
Projektom, čija je provedba trajala godinu dana, obuhvaćena je obnova vrijednih historicističkih pročelja zgrade, zamijenjena stolarija, ugrađen novi sustav grijanja i fotonaponska elektrana. U tih godinu dana, Sveučilišna knjižnica bila je zatvorena samo 22 dana, a jedna od posebnosti obnove bila je zamjena čak 280 prozora, u izradi Drvne industrije Lokve.
Svečanom predstavljanju završnog projekta energetske obnove Sveučilišne knjižnice Rijeka u Znanstvenoistraživačkoj čitaonici, uz brojne uzvanike iz akademske, kulturne i društvene zajednice, nazočili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Goran Hauser, gradonačelnica Rijeke prof. dr. sc. Iva Rinčić te zamjenik primorsko-goranskog župana Robert Matić.
Prigodnim se riječima obratila i ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka Lea Lazzarich, koja je vodila i vizualnu prezentaciju projekta.
Ravnateljica Lazzarich obnovu je opisala kao svojevrsno putovanje koje je knjižnici, kako je rekla, donijelo nova iskustva, nove kontakte i “posve novi život u zgradi na adresi Dolac 1”.
Istaknula je da je riječ o prvom europskom infrastrukturnom projektu koji je ova ustanova provela do kraja, a da su radovi, među ostalim, otkrili i poneko iznenađenje: prilikom prilagodbe prostora za restoran Studentskog centra pokazalo se da iza zazidanog dijela postoji potpuno očuvano mramorno stubište koje vodi u hodnik knjižnice.
Zamjena stolarije, dodala je, otvorila je i nove načine korištenja prirodnog svjetla, dok je obnovljeni tavanski prostor od oko 400 četvornih metara, sada klimatiziran, izoliran i bez pregrada, ostao “prazan list” koji knjižnica tek treba oblikovati prema potrebama studenata i zajednice.
“Zgrada je uljepšala vizuru s trga i, zajedno s terasom restorana ‘Slano i slatko’, gradu poklonila sasvim novi doživljaj tog prostora”, rekla je, poručivši da će 2026. godina od sada u povijesti Rijeke biti upisana i kao godina u kojoj je završena energetska obnova zgrade Sveučilišne knjižnice.
Rektor Hauser potvrdio je da je ukupna vrijednost projekta iznosila oko 4 milijuna eura, od čega je Vlada Republike Hrvatske osigurala 3,5 milijuna eura, praktički najviši mogući iznos bespovratnih sredstava po ovom pozivu. Sveučilište je knjižnici pomoglo s dodatnih oko 800.000 eura, od čega je polovica bila bespovratna, a polovica pozajmica, dijelom iz vlastitih sredstava, dijelom iz sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Grad Rijeka sufinancirao je energetsku obnovu zgrade Sveučilišne knjižnice Rijeka s iznosom od 100.000 eura iz sredstava spomeničke rente, dok je Primorsko-goranska županija, kako je rektor naveo, imala namjeru pomoći, no zbog rebalansa proračuna taj se dio financiranja za sada nije realizirao.
Rektor je posebno pohvalio činjenicu da je zgrada tijekom cijele godine radova za korisnike bila zatvorena svega 22 dana te zahvalio ravnateljici i svim djelatnicima na trudu uloženom u to da usluge knjižnice ostanu dostupne. Dodao je i da ulaganje nije bilo ograničeno samo na zidove, prozore i klimatizaciju, nego i na digitalnu infrastrukturu, uz napomenu da je Centar za otvorenu znanost Sveučilišne knjižnice prepoznat kao referalni centar na nacionalnoj razini.
Ulaganja u knjižnice se povećavaju
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila da je prijava zgrada sa statusom kulturnog dobra na europske fondove donedavno bila gotovo nemoguća te da je njezino ministarstvo moralo promijeniti kriterije prijave kako bi se, kroz prethodni financijski okvir i osobito kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, omogućila obnova takvih objekata.
Prema njezinim riječima, riječka Sveučilišna knjižnica jedan je od najvećih od ukupno 35 projekata obnove kulturne baštine koje je Hrvatska provela kroz NPOO, ukupne vrijednosti 43 milijuna eura, a za samu zgradu odobreno je nešto više od 3,5 milijuna eura.
Ministrica je najavila da će se s ovakvim projektima obnove nastaviti i u idućim krugovima poziva te je izdvojila podatak da je Hrvatska, prema nedavnom izvještaju Europske komisije, jedna od svega tri europske države u kojima se broj knjižnica ne smanjuje, nego raste, uz kontinuirano povećanje ulaganja, uključujući mrežu bibliobusa koja danas broji više od 30 vozila.
Podsjetila je i da su kroz isti projekt energetske obnove u Rijeci obnovljene i zgrade Hrvatskog državnog arhiva i Guvernerove palače.
“Važan je taj osmijeh na kraju i važno je zadovoljstvo svih onih koji će u ovoj zgradi raditi i svih onih koji će je posjećivati”, poručila je ministrica, zahvalivši se svima koji su sudjelovali u projektu, uključujući riječke konzervatore.
Historicistička zgrada iz 19. stoljeća
Rektor Hauser podsjetio je i na povijest zgrade, sagrađene krajem 19. stoljeća, koja je izvorno služila kao ženska osnovna škola, da bi nakon Drugog svjetskog rata postala Naučna biblioteka, a potom Sveučilišna knjižnica te posljednjih sedamdesetak godina ostala središte znanosti, obrazovanja i akademskog života grada.
Ravnateljica Lazzarich istaknula je da je zgrada ulici Dolac zadobila novi život, novo ruho i nove prilike za razvoj, a u svojoj je prezentaciji dodatno pojasnila tijek radova: projekt je trebao biti dovršen u lipnju, no rok se produljio do kraja kolovoza jer je trebalo naručiti novu nadstrešnicu sposobnu nositi fotonaponsku elektranu. Nova solarna elektrana snage 20 kilovata sada je u potpunosti operativna.
Obnova je obuhvatila i restauraciju historicističkih pročelja, zamjenu stolarije te ugradnju novog sustava grijanja, a rezultat je znatna energetska ušteda. Prema podacima iznesenima na predstavljanju, godišnja potrošnja energije smanjit će se za 74 posto, dok je emisija ugljičnog dioksida manja za čak 86 posto.
Ravnateljica je zahvalila i Gradu Rijeci, posebno gradonačelnici Rinčić, na dodatnoj pomoći tijekom radova, od ustupanja površina za privremeni zakup do osiguravanja pješačke zone uz zgradu, kao i na iskustvu Gradske knjižnice Rijeka pri postavljanju zaštite pročelja od grafita.
Najavila je i da knjižnicu iduće godine, u studenome, očekuje još jedan važan datum: 400. obljetnica osnutka Isusovačkog kolegija, čiju je vrijednu baštinsku građu, gotovo 80 posto zaštićenu kao kulturno dobro, knjižnica dijelom sačuvala.
Zgrada u kojoj je danas smještena Sveučilišna knjižnica izgrađena je 1887. godine za potrebe trogodišnje ženske građanske škole na talijanskom jeziku, prema projektu arhitekta Giacoma Zammatija iz 1885. godine.
Današnji izgled pročelja djelomično je rezultat intervencije Giovannija Rubinića, koji je 1902. godine na istočnom pročelju dodao pet prozorskih okna.
Zgrada je teško stradala tijekom Drugog svjetskog rata, kada je požar uništio njezinu unutrašnjost, a obnovljena je 1950-ih godina.
