[FOTO] Migracije su nezaustavljiv tok, ali Hrvatska još nema odgovor: Rijeka domaćin međunarodne konferencije o identitetu i integraciji
Autor: Nikola Cvjetović 11.11.2025
Sudionici su se složili da su migracije nezaustavljiv proces i da Hrvatska, kao i Europa, mora razviti humaniju, dugoročnu i održivu politiku integracije. Konferencija je završila pozivom na širi društveni dijalog o identitetu, solidarnosti i budućnosti zajedničkog života.
Rijeka - U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je međunarodna konferencija „Migracije i migranti: izazovi i odgovori“, koju su organizirali Udruga Slobodna Država Rijeka i Coppieters Foundation, uz podršku Primorsko-goranske županije, Società di Studi Fiumani i Zajednice Talijana Rijeka.
Skup je okupio brojne domaće i inozemne stručnjake koji su raspravljali o migracijama kao povijesnom, društvenom i političkom fenomenu te pozvali na otvoreniji dijalog o identitetu, integraciji i demografskim promjenama u Hrvatskoj i Europi.
Rijeka – grad koji spaja različitosti
Danko Švorinić iz Udruge Slobodna Država Rijeka otvorio je konferenciju istaknuvši da je Rijeka oduvijek bila grad susreta i identiteta koji se gradi u odnosu s drugima. „Identitet nije zatvorena kategorija, nego proces koji nastaje kroz razumijevanje i povezanost“, poručio je. Uz njega, skup su pozdravili Antonia Luciani (Coppieters Foundation), Enea Dessardo (Zajednica Talijana Rijeka) i Giovanni Stelli (Società di Studi Fiumani), koji su naglasili kulturnu posebnost Rijeke u europskom kontekstu.
Globalni i lokalni pogledi na migracije
Profesor Damir Grubiša upozorio je na povezanost migracija s povijesnim nasljeđem kolonijalizma i suvremenim geopolitičkim odnosima moći. Istaknuo je da Europa migrante često vidi kao prijetnju te da pokušaji „zatvaranja granica“ nisu održivi: „Migracije su tok, a ne incident – tok ne možeš zaustaviti zidom, možeš ga samo upravljati solidarno i pravedno.“
Profesor Tado Jurić upozorio je na demografske izazove u Hrvatskoj, ističući da zemlja nema jasnu integracijsku ni demografsku strategiju. „Dok mladi odlaze, strani radnici dolaze – a Hrvatska na to nema odgovor“, rekao je Jurić, naglasivši potrebu za ozbiljnijom državnom politikom upravljanja migracijama.
Migracija kao ljudska konstanta
Književnik Milan Rakovac govorio je o migracijama kao dijelu ljudske sudbine, posebno u Istri i na Kvarneru: „Mi smo ponosni mješanci – ne jedno ili drugo, nego oboje.“ Istaknuo je važnost osobnih priča i iskustava koja oblikuju kulturni identitet prostora.
Istraživačica Eszter Tamaskó predstavila je rad o pismima hrvatsko-rackih iseljenika iz 19. stoljeća, kroz koja se vidi kako jezik i sjećanje čuvaju identitet unatoč administrativnim etiketama.
Povijest egzila i manjinske zajednice
Izlaganja Marina Micicha i Giovannija Stellija podsjetila su na egzodus iz Istre, Rijeke i Dalmacije te na važnost udruga koje su čuvale identitet egzilanata. Siniša Tatalović analizirao je demografske promjene srpske zajednice u Hrvatskoj, ističući važnost stabilnog institucionalnog okvira za manjinska prava.
Aktualni izazovi migracija i sigurnosti
Róbert Gönczi predstavio je istraživanje o instrumentalizaciji migracija kroz koridor Bengazi–Minsk, koji EU promatra kao oblik hibridnog ratovanja. Agnieszka Rutkowska analizirala je povijesne korijene odnosa prema migrantima u Poljskoj, dok su Ahmed Burić i John Peter Kraljić govorili o osobnim iskustvima izbjeglištva i iseljavanja tijekom ratova 1990-ih.
Potreba za novim pristupom
Sudionici su se složili da su migracije nezaustavljiv proces i da Hrvatska, kao i Europa, mora razviti humaniju, dugoročnu i održivu politiku integracije. Konferencija je završila pozivom na širi društveni dijalog o identitetu, solidarnosti i budućnosti zajedničkog života.
