[FOTO] Predstavljen katalog uz izložbu „Objektiv NDH: opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost“
Autor: Nikola Cvjetović 27.01.2025
Riječka izložba „Objektiv NDH“ donosi uvid u policijske kartone osoba uhapšenih u Zagrebu, ali rođenih na području Primorsko-goranske županije. Njihove sudbine, kao i sudbine mnogih nedužnih ljudi.
Rijeka - Obilježavajući Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti predstavljen je katalog uz izložbu „Objektiv NDH: opasni i nepoćudni po javni red i sigurnost“.
Autori tekstova u katalogu su autor izložbe, istraživač i viši kustos spomen-područja Jasenovac Đorđe Mihovilović, suautorica izložbe i voditeljica Odjela za kulturu SNV-a Aneta Vladimirov te Nikola Puharić, Josip Klaić i Tena Bakšaj. Organizatori su Javna ustanova Spomen-područja Jasenovac i Srpsko narodno vijeće, a izložbu je podržao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Ministarstvo kulture RH.
Riječka izložba „Objektiv NDH“ donosi uvid u policijske kartone osoba uhapšenih u Zagrebu, ali rođenih na području Primorsko-goranske županije. Njihove sudbine, kao i sudbine mnogih nedužnih ljudi.
Riječ je policijskim kartonima uhapšenih čije je zatočeništvo počinjalo ponižavanjem, fotografiranjem i policijskim ispitivanjem te na kraju završavalo konclogorom Jasenovac. U nemalom broju radi se o osobama hrvatske nacionalnosti budući da su žrtve rasnih zakona, Židovi, Romi i Srbi, u logorske kapacitete NDH dospijevale masovnim deportacijama. Podaci iz kartona, koji uključuju fotografije, omogućuju susret s ljudskim licima, rekonstruiranje dijelova njihovih života i neprestane agonije i straha. Neka lica su zahvaljujući svojem političkom radu i antifašističkoj borbi već poznata historiografiji. No, ovaj katalog i izložba komemoriraju i one koji su vjerojatno do sada ostajali isključivo u sjećanjima svojih bližnjih i svojih neposrednih zajednica.
Katalog su predstavili Aneta Vladimirov, Nikola Puharić te Josip Klarić.
Suautorica izložba Aneta Vladimirov zahvalila je riječkom muzeju što su pristali ugostiti izložbu, čije je održavanje nije prihvaćeno u šest gradova u Hrvatskoj.
„Nažalost, ova izložba pripada tabuiziranom dijelu povijesti i izaziva vrlo izrazite stavove, ili negacije ili uvažavanja žrtve. Odnos prema ovoj izložbi je vrlo jasan indikator odnosa prema tom dijelu našu povijesti. A izložba donosi priču o ljudima koji nismo mogli upamtiti, jer se po njima nisu zvale ni škole, ni ulice, koje često nije imao tko da upamti, jer su najbliži srodnici i susjedi također nisu preživjeli. Također, na izložbi su predstavljeni i kartoni ljude koje prepoznajemo jer smo ih komemorirali, jer su po njima nazivana neka javna mjesta, iako smo u međuvremenu i to izgubili. I zato je ova izložba važna, kao jedan od načina da se sjećamo tih ljudi. U inicijalnoj verziji postavljenoj u Zagrebu, ova je izložba sadržavala umjetnička djela nastala u logoru, koja svjedoče o nevjerojatnoj želji za životom i sjećanjem njihovih autora“, kazala je Vladimirov.
Nikola Puharić govorio je o predmetu istraživanja, koje se odnosi na metode i tehnike koje je primjenjivala tadašnja policija, odnosno kako je evidentirala, legitimirala i odvodila ljude u logore.
„Mislim da je najvažniji dio teksta je to što on donosi osobna sjećanja ljudi koji su preživjeli tu torturu. U našim smo tekstovima htjeli prikazati kako je taj represivni sistem, osnovan s vrlo jasnom namjerom, progonio vlastite građane i zatvarao ih i na najgore ih načine mučio u logorskim sistemima“, kazao je Puharić, dok je Josip Klarić predstavio dio kataloga s aspekta povjesničara umjetnosti.
Među brojnom publikom, predstavljanju kataloga izložbe prisustvovali su i zamjenica gradonačelnika Rijeke Sandra Krpan, zamjenik primorsko-goranskog župana Petar Mamula, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rijeke Vojko Obersnel te predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Dinko Tamarut.
Izložba u MMSU Rijeka se može pogledati još danas, 27. siječnja.
