[FOTO] Predstavljene stoljetne veze s Venecijom: U Talijanskoj gimnaziji otvorena europska izložba „Serenissima”

Učenička istraživanja, povijesni dokumenti i fotografije otkrivaju zajedničku baštinu Venecije, Rijeke, Istre, Kvarnera i Dalmacije.

RIJEKA – Stoljetne veze Rijeke i Kvarnera s Venecijom i drugim jadranskim zajednicama predstavljene su na europskoj izložbi „Serenissima – kulturna baština od Veneta do Istre, Dalmacije, Kvarnera i Julijske krajine”, koja je 21. listopada otvorena u Srednjoj talijanskoj školi Rijeka. Kroz 15 izložbenih panoa posjetitelji mogu upoznati zajedničku povijest jadranskog prostora, od trgovine, pomorstva i političkih odnosa do umjetnosti, arhitekture, jezika i svakodnevnog života. Izložba se temelji na učeničkim istraživanjima, povijesnim dokumentima i fotografijama, a njezin je cilj pokazati kako su se kulturni utjecaji i znanja stoljećima prenosili između obalnih gradova i zaleđa. Otvorenje je okupilo predstavnike institucija, projektne partnere, nastavnike i učenike, a nakon svečanosti održan je prigodni domjenak.

Rijeka i Venecija: povijest trgovine, suparništva i kulturnih veza

Rijeka zauzima posebno mjesto u priči o odnosima s Mletačkom Republikom, poznatom kao Serenissima. Iako je grad bio pod vlašću Habsburgovaca, tijekom povijesti bio je izložen i mletačkim vojnim pohodima. Venecija je Rijeku okupirala 1508. godine, a novi napad uslijedio je 1509. godine. Odnos dvaju gradova obilježavali su blizina, trgovina, političko suparništvo i oružani sukobi. Učenici su istraživali upravo tu složenost, prikazujući Rijeku kao važan dio jadranskih gospodarskih i kulturnih tokova, ali i grad s vlastitim političkim razvojem. Među predstavljenim povijesnim izvorima nalazi se perspektivni plan Giorgia Widmana iz 1671. godine, koji pruža uvid u riječku luku i njezino područje.

Od drva i kamena do svile i vina

Trgovačke veze Rijeke s Venecijom i njezinim zaleđem nisu se odnosile samo na robu, već i na razmjenu ljudi, znanja, tehnika i obrtničkih vještina. Drvo, željezo, žito i kože bili su među proizvodima koji su povezivali različite dijelove Jadrana, baš kao i riba, sol, vino i svila. Posebno mjesto u izložbi zauzima Venecija, često opisivana kao „obrnuta šuma” zbog drvenih temelja na kojima počivaju njezine građevine. Dio tog materijala dolazio je iz Istre, s Kvarnera i Velebita, a povezanost regija vidljiva je i kroz priču o Šumi svetog Marka kod Motovuna te istarskom kamenu. Takvi primjeri pokazuju kako su u izgradnji i razvoju venecijanskoga grada sudjelovali brojni ljudi s istočne obale Jadrana – od drvosječa i kamenolomaca do prijevoznika i obrtnika.

Trsat, Frankopani i hrvatska pisana baština

Povijesna priča izložbe obuhvaća i Trsatsku gradinu te obitelj Frankopan, čiji su se posjedi s Krka širili na obalu i u zaleđe. Njihove političke i kulturne veze obuhvaćale su Veneciju, ali i hrvatsko-ugarski prostor. Posebno je zanimljiv podatak iz povijesti hrvatske književnosti i tiskarstva. Ana Katarina Frankopan-Zrinski objavila je 1661. godine u Veneciji, u tiskari Babiani, molitvenik „Putni tovaruš”, odnosno „Suputnik na putovanju”. Taj primjer svjedoči o važnosti venecijanskog tiskarstva u širenju hrvatske pisane kulture te o povezanosti jezičnih i kulturnih prostora s obje strane Jadrana.

Od Lepanta do uskočkih ratova: otoci u središtu povijesti

Izložba posjetitelje vodi i prema kvarnerskim otocima, među kojima su Krk, Cres, Osor i Lošinj. Njihova pomorska povijest povezana je s velikim vojnim i političkim događajima na Jadranu. U bitci kod Lepanta 1571. godine sudjelovale su krčka galija „Cristo Ressussitato”, pod zapovjedništvom Ludovica Cicute, te cresko-osorska galija „San Nicola”, kojom je zapovijedao Kolane Draža. Pomorske veze i sukobi nastavljaju se u priči o Senju, Velom Lošinju i Gradiški, koja je bila poprište Uskočkog rata od 1615. do 1617. godine. Luke, kule i utvrde svjedoče o važnosti obalnih zajednica u obrani plovnih putova, pomorstvu i trgovini.

Umjetnost, glazba i gastronomija kao tragovi zajedničke baštine

Veze između Venecije i istočne obale Jadrana nisu se oblikovale samo kroz trgovinu i ratove. Izložba donosi i primjere umjetničkih, glazbenih i gastronomskih utjecaja koji su se prenosili među gradovima i otocima. U Velom Lošinju nalazi se slika Bartolomea Vivarinija koju je darovao kapetan Gasparo Craglietto, što govori o pomorcima kao poznavateljima i kolekcionarima umjetnina. Venecijanske orgulje Gaetana Callida povezuju Veli i Mali Lošinj, dok se u Gorici utjecaji očituju u gotičko-venecijanskim obilježjima kuće Rassauer, karnevalskoj tradiciji i gastronomiji, uključujući bakalar na kapucinski način. Simbol lava svetog Marka, prepoznatljiv znak Venecije, prisutan je i na Trsatu, a izložba ga povezuje s povijesnim svjedočanstvima iz Osora, Gorice i Zadra.

Projekt povezuje učenike i škole iz više jadranskih sredina

Riječka izložba nastavak je projekta koji je prethodno okupio učenike iz različitih gradova i regija. Na susretu održanom 6. svibnja 2025. godine u riječkoj palači Modello gotovo 200 učenika predstavilo je svoje radove i potpisalo sporazum o trajnom bratimljenju. Druženje je potom nastavljeno na brodu Marina. Projekt povezuje škole i zajednice iz Venecije, Trevisa, Rovinja i Pule, Zakladu Arhiv Vittorio Cini te venecijanski ogranak ANVGD-a. Nositelj je Zaklada ENGIM Veneto, uz potporu Regije Veneto na temelju regionalnog Zakona 39/2019. Znanstveno praćenje projekta provodi Sveučilište u Zadru, koje upućuje i na mogućnosti daljnje suradnje u književnim i jezikoslovnim istraživanjima. Usporednim istraživanjem povijesti, umjetnosti, jezika i svakodnevnog života učenici otkrivaju kako zajednička baština može postati polazište za nove oblike europske suradnje.

„Učenici su postali glavni sudionici istraživanja”

Ravnatelj Srednje talijanske škole Rijeka Orjen Petković istaknuo je važnost aktivne uloge učenika u istraživanju vlastite sredine i njezinih povijesnih veza.

„Istraživanja su učenike učinila glavnim sudionicima. Proučavati Rijeku i Kvarner znači upoznavati svoj kraj i razmjenjivati iskustva s drugim jadranskim zajednicama, što je važna vrijednost koja pridonosi razvoju mladih”, poručio je Petković.

Autor i koordinator projekta Vittorio Baroni naglasio je kako izložba povezuje lokalnu baštinu sa širim europskim kontekstom.

„Gimnazija otvara vrata gradu, a Rijeka pripovijeda o Jadranu razmjene i povezanosti. Istraživanja povezuju baštinu s ljudima i otvaraju nove mogućnosti europske suradnje”, istaknuo je Baroni.

Profesor i koordinator projekta u Gimnaziji Dario Ban objasnio je da su učenici istraživali Rijeku i kvarnerske otoke, rekonstruirajući njihove gospodarske, kulturne i jezične veze s Venecijom.

Posebno je istaknuo fijumanski dijalekt, koji pripada venetskom jeziku, kao svjedočanstvo višestoljetne povezanosti.

Predstavnik Zajednice Talijana Rijeka Moreno Vrancich naglasio je da projekt otvara prostor za bolje upoznavanje venetskog utjecaja na umjetnost i jezik, a prijevod izložbenih sadržaja na hrvatski omogućuje da se s tom poviješću upozna i šira javnost.
Izložba iz Rijeke seli u Mali Lošinj

Prije dolaska u Rijeku izložba „Serenissima – kulturna baština od Veneta do Istre, Dalmacije, Kvarnera i Julijske krajine” bila je postavljena u školskom centru ISISS D’Annunzio Fabiani u Gorici, gdje je otvorena 13. listopada.

U Srednjoj talijanskoj školi Rijeka može se razgledati do 28. listopada, nakon čega se seli u Zajednicu Talijana Mali Lošinj. Otvorenje na Lošinju predviđeno je za 28. listopada u 17.30 sati, a izložba će ondje ostati otvorena do 4. studenoga.

Ulaz na izložbu je slobodan.

Follow @torpedo_media