[FOTO/VIDEO] Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić na Danima srpske kulture: Nedostaje ozbiljnog i iskrenog dijaloga s obje strane

Boris Tadić je zaključio primjedbom o pogrešnom međusobnom percipiranju obje države, a što se najviše potencira medijima u kojima se često vidi radovanje „tuđoj nesreći“, odnosno dojam je kao da se dvije zemlje konstantno natječu te da se svaka raduje kada druga doživi neuspjeh.

Rijeka - Povodom Dana srpske kulture u organizaciji „SDK Prosvjeta, Pododbor Rijeka“ jučer je održan razgovor o srpsko hrvatskim odnosima. Uz moderatora Branka Mijića, na razgovoru su sudjelovali Boris Tadić, bivši predsjednik Republike Srbije i predsjednik Socijaldemokratske stranke, Siniša Tatalović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i gostujući profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu te Dejan Jović, također profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i gostujući profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Nakon uvodnih riječi predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Primorsko-goranske županije Zorana Stankovića te zamjenika gradonačelnika Gorana Palčevskog, razgovor je započeo laganim, no indikativnim pitanjem moderatora Borisu Tadiću – gdje je proveo odmor? Mijić se naravno referirao na izjavu sadašnjeg predsjednika Srbije kako on nikada neće otići na odmor u Hrvatsku, a što je u neugodnu situaciju dovelo i premijerku Srbije, koja ima korijene, ali i kuću na otoku Krku. Tadić se odmorom nije previše bavio, no istaknuo je svoju zgroženost tom izjavom za koju je rekao da ga podsjeća na izjave i pozive na bojkot s kraja osamdesetih godina. No, za njega to reflektira odnose Hrvatske i Srbije, barem političke odnose, jer sličnih izjava ne nedostaje ni s Hrvatske strane. Najviše se pak osvrnuo na to kako zapravo nedostaje ozbiljnog i iskrenog dijaloga s obje strane, a što je on u svom mandatu pokušao ostvariti s raznim hrvatskim vrhovnicima, no neuspješno ponajviše zato jer ti vrhovnici, kako to vidimo i danas, međusobno ne komuniciraju.

Dejan Jović razgovor je nastavio raspravom o demokraciji kao vladavini većine, te postavio pitanje što je s manjinama. Spomenuo je i pad broja manjina s 21 % na 4%, od čega je Srba 3,2 %. Istaknuo je kako su u ratu najviše stradali multietnički gradovi, oni koji su prije rata bili primjer mogućnosti zajedničkog suživota, ali koje je netko uspio uvjeriti u to kako taj način života nije održiv ni moguć. Na pitanje o tome prijeti li državama bivše Jugoslavije raspad baš kao Jugoslaviji, odgovorio je kako se sve države već jesu raspale, ali su Hrvatska i Bosna i Hercegovina sastavljene radi međunarodne podrške, dok Srbija nije prošla reintegraciju.

Siniša Tatalović se pak dotaknuo pitanja Europske unije i njene uloge na Zapadnom Balkanu. Smatra kako bi odnosi bili bolji kada bi sve države Zapadnog Balkana pripadale Uniji. Također, prema njegovim riječima, od te integracije bi imale koristi i male zemlje Balkana i velike europske sile poput Njemačke. Što se tiče odnosa na samom Balkanu, oni u smislu trgovine, kulture, ali i odnosa običnih ljudi već dobro funkcioniraju. Što se tiče srpske manjine u Hrvatskoj, naveo je kako je važno da su manjine zastupljene, no da je još važnije da ta zastupljenost i politički govor o uključivosti ne ostane samo isprazan govor u svrhu skupljanja birača, već da treba aktivno djelovati.

Jović je nastavio time kako je najplodnije razdoblje što se tiče politike pomirenja Hrvatske i Srbije bilo ono prije dolaska Tomislava Nikolića na vlast u Srbiji, a Tomislava Karamarka u Hrvatskoj, kada su i hrvatska i srpska strana izražavale žaljenje zbog tragedije rata i počinjenih zločina s obje strane. To je povezao i s time da se političare koji su radili na pomirbi nije moglo povezati s događanjima iz ratnog razdoblja, dok sada to nije slučaj.

Govornici, ponajviše Boris Tadić, osvrnuli su se i na globalne nemire koji imaju ili će imati utjecaj na položaj zemalja Zapadnog Balkana, poput rata u Ukrajini, pitanja Kosova i slično.
Sva tri govornika u svojim su dijelovima pak imali jednu jasnu liniju koju su svaki iz svog ugla kritizirali – radikalizacju i podijeljenost koje dolaze s vrha, bilo to političkim narativom, bilo pomoću medija. Jović je istaknuo kako se, kada su u pitanju pomirenje i isprike, često narativ usmjeri na to kako druga strana nije iskrena. Tatalović je pak istaknuo licemjerje koje se javlja po pitanju položaja manjina i pitanju međunarodnih odnosa kada se radi o pristupu Europskoj uniji. Kritizirao je činjenicu kako se vrlo lako podilazi zahtjevima Unije kada u nju treba pristupiti, dok se nakon ulaska u Uniju sve politike koje vode ka većim pravima manjina suspendiraju.

Boris Tadić na kraju je zaključio primjedbom o pogrešnom međusobnom percipiranju obje države, a što se najviše potencira medijima u kojima se često vidi radovanje „tuđoj nesreći“, odnosno dojam je kao da se dvije zemlje konstantno natječu te da se svaka raduje kada druga doživi neuspjeh.

Na kraju, moderator se okrenuo pitanju o tome kakvu ulogu u svemu tome imaju mladi, budući da su i Jović i Tatalović profesori na fakultetima. Jović je na to odgovorio kako on kod mladih ne vidi takav animozitet. Barem ne iskreni. Naime, rekao je kako mu se čini da mladi najčešće ponavljaju fraze koje su čuli doma ili u javnosti, ali da mu izgleda kao da oni sami zapravo u to ne vjeruju. Također, mladi su lišeni i znanja koje bi im dalo potpunu sliku o prošlosti, no da su vrlo otvoreni za takve razgovore. Naveo je i primjere svojih studenata, te činjenicu kako mladi iz Hrvatske često putuju u Srbiju i obrnuto. Također, činjenica je da najveći broj inozemnih radnika u Hrvatskoj dolazi iz Srbije, koji bi mogli biti nova manjina koja će nadomjestiti onu autohtonu koja sve više nestaje.

Follow @torpedo_media

U Gradskoj vijećnici povodom Dana srpske kulture održan razgovor o srpsko hrvatskim odnosima