[FOTO/VIDEO] Dovršeni radovi u kapeli Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u sklopu dominikanskog samostana sv. Jeronima
Autor: Marina Pauletić 10.12.2022
Usprkos brojnim nadogradnjama i obnovama, uključujući i posljednju u XIX. stoljeću, kad je prenamijenjen i adaptiran čitav zapadni dio samostanskih zgrada, veći dio sačuvanog arhitektonskog korpusa prati izvornu strukturu s tek manjim odstupanjima.
Rijeka - Povodom dovršetka radova, riječki gradonačelnik Marko Filipović obišao je kapelu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije koja se nalazi u sklopu dominikanskog samostana sv. Jeronima na Trgu Riječke rezolucije.
Tijekom 2021. i 2022. godine u kapeli su izvedeni opsežni građevinski i restauratorski radovi u sklopu kojih su vraćene drvene historicističke klupe, a kapela je opremljena suvremenom rasvjetom, sustavom grijanja i ventilacijom.
Grad Rijeka sa samostanom surađuje još od 2000. godine kada je i potpisan Ugovor o kulturnoj i poslovnoj suradnji između Dominikanskog samostana u Rijeci i Grada Rijeke. Kroz cijela dva desetljeća vršeni su opsežni istraživački i konzervatorski radovi, a potom građevinski i restauratorski.
Grad Rijeka sudjelovao je u obnovi ove kapele, ali i samostana sa značajnim sredstvima. U posljednje četiri godine izdvojeno je 390.000,00 kuna, a jučerašnjim izglasavanjem rebalansa proračuna osigurano je još 60.000,00 kuna iz spomeničke rente.
Kapela sv. Trojstva iz 1450. i kapela Bezgrešnog začeća iz 1485. godine, odnosno Dominikanski samostan zaštićeno su kulturno dobro od 1961. godine.
Dovršetak radova gradonačelniku Filipoviću i pročelniku Odjela za kulturu Grada Rijeke Ivanu Šararu predstavio je fra Slavko Slišković, provincijal Hrvatske dominikanske provincije, a događaju su nazočili i riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić, starješina dominikanskog samostana u Rijeci fra. Ivan Dominik Iličić, v.d. pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci Lilian Stošić i konzervator Željko Bistrović.
Crkva sv. Jeronima i prostor današnjega Dominikanskog samostana pripadaju velikom samostanskom kompleksu augustinaca koji su 1315. godine utemeljili feudalni gospodari Rijeke, knezovi Devinski, a koji su tijekom prve polovice 15. st. dovršili njihovi nasljednici baruni Walsee.
Sklop augustinskog samostana jedan je od najznačajnijih spomenika gotičke arhitekture u Rijeci. Iz povijesnih izvora saznajemo da je jezgra samostana izgrađena oko 1368. Ipak, najstariji arhitektonski sloj kojega je danas moguće prepoznati u elevaciji samostanske jezgre, crkve sv. Jeronima te kapela Bezgrešnog začeća i Presvetog Trojstva potječe najranije iz XV. te iz XVI. stoljeća, što je i potvrđeno dosadašnjim istraživanjima.
Usprkos brojnim nadogradnjama i obnovama, uključujući i posljednju u XIX. stoljeću, kad je prenamijenjen i adaptiran čitav zapadni dio samostanskih zgrada, veći dio sačuvanog arhitektonskog korpusa prati izvornu strukturu s tek manjim odstupanjima. U nekadašnjem augustinskom samostanu utemeljen je 1951. godine dominikanski Samostan sv. Jeronima. Samostanski kompleks važan je dio sakralne kulturno-povijesne baštine grada. U njegovu sklopu posebice su vrijedne dvije gotičke kapele: kapela Presvetog Trojstva i kapela Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Kapela Presvetog Trojstva svojevremeno je služila kao sakristija, a na njezinu se stropu nalaze iznimno vrijedne zidne slike iz sredine XV. stoljeća, iznimno rijetke i neuobičajene ikonografije zbog koje njihov značaj nadilazi nacionalne okvire.
