[FOTO/VIDEO] Mate Uzinić i riječki novinari o umjetnoj inteligenciji, medijima i odgovornosti društva

Autor: Marin Aničić 19.05.2026

uzinic_mediji_okrugli_stol_2026__6_

U Riječkoj nadbiskupiji održan je susret novinara i urednika s nadbiskupom Matom Uzinićem o ulozi medija, umjetnoj inteligenciji, vjerodostojnosti informacija i odgovornosti prema čovjeku u suvremenom društvu.

Rijeka – U Riječkoj nadbiskupiji održan je susret urednika i novinara s riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem, posvećen Papinoj poruci za 60. svjetski dan sredstava društvene komunikacije, ali i širem pitanju odgovornosti medija i Crkve u vremenu umjetne inteligencije, ubrzane komunikacije i sve većih društvenih podjela.

Susret je moderirao Danijel Delonga, koji je u uvodu istaknuo da se Crkva i novinari susreću u zajedničkom poslanju, a to je odgovornost za čovjeka i društvo. Naglasio je kako i mediji i Crkva imaju zadaću upozoravati na opasnosti, ukazivati na propuste i biti savjest društva.

uzinic_mediji_okrugli_stol_2026__1_

Govoreći o aktualnom društvenom kontekstu, Delonga se osvrnuo i na potresne događaje koji su posljednjih dana uznemirili javnost, među kojima je spomenuo ubojstvo djeteta u Drnišu, ali i snimke uličnog nasilja prema strancima u Zagrebu i Rijeci. Ti događaji, istaknuo je, ponovno otvaraju pitanje što svatko od nas može učiniti kako bi društvo bilo odgovornije, sigurnije i humanije.

Riječki nadbiskup Mate Uzinić u svom je obraćanju polazište pronašao u jednoj rečenici iz Papine poruke, koju je posebno izdvojio i zapisao rukom. Papa u njoj podsjeća da čovjek nije skup unaprijed određenih biokemijskih algoritama, nego osoba s jedinstvenim i nezamjenjivim pozivom koji se otkriva u komunikaciji s drugima.

uzinic_mediji_okrugli_stol_2026__3_

Nadbiskup je naglasio da suvremena tehnološka sredstva, uključujući umjetnu inteligenciju, nisu sama po sebi loša, ali moraju ostati sredstva, a ne zamjena za čovjeka. U njihovu korištenju, rekao je, potrebno je štititi dostojanstvo drugoga, ali i vlastito dostojanstvo, kreativnost i sposobnost osobnog susreta.

Kao primjer važnosti stvarne blizine naveo je iskustvo pandemije COVID-a. Digitalna sredstva tada su omogućila ljudima da ostanu povezani, da vide lice i čuju glas drugih, ali su istodobno pokazala i svoje granice. Ni slika ni zvuk preko ekrana, naglasio je nadbiskup, ne mogu potpuno zamijeniti fizičku blizinu, susret i odnos među ljudima.

uzinic_mediji_okrugli_stol_2026__5_

U nastavku susreta svoja su promišljanja iznijeli predstavnici različitih medija. Slavica Bakić iz Novog lista govorila je iz perspektive dugogodišnje novinarke i urednice regionalnog medija. Posebno je naglasila riječ odgovornost, ističući kako novinarstvo nije samo prenošenje informacija, nego etička obaveza prema ljudima o kojima se piše i prema zajednici kojoj se medij obraća.

Podsjetila je na vlastita iskustva iz novinarskih početaka, osobito na tekstove iz crne kronike koji su je naučili da iza svake informacije postoji ljudska sudbina. Prema njezinim riječima, službena priopćenja često donose činjenice, ali ne i puninu stvarnosti, zbog čega je zadaća novinara tražiti kontekst, razumijevanje i ljudsku dimenziju događaja.

Govoreći o regionalnim medijima, istaknula je da oni u vremenu umjetne inteligencije ponovno dobivaju posebnu važnost. Ne zato što mogu biti brži od digitalnih platformi ili proizvesti više sadržaja od algoritama, nego zato što imaju stvaran odnos s ljudima i odgovornost prema zajednici. Budućnost novinarstva, zaključila je, neće spasiti ni uništiti tehnologija, nego vjerodostojnost.

uzinic_mediji_okrugli_stol_2026__4_

Irena Hrvatin iz HRT Centra Rijeka naglasila je važnost terenskog novinarstva, osobito u prostoru Primorsko-goranske županije, koja obuhvaća urbanu Rijeku, Gorski kotar i kvarnerske otoke. Upozorila je da umjetna inteligencija može obrađivati podatke, ali ne može razumjeti život na otoku izvan sezone, izoliranost goranskih mjesta pod snijegom ili svakodnevicu ljudi u manjim sredinama.

Zato je, prema njezinim riječima, zadaća novinara otići na teren, razgovarati s čovjekom licem u lice i prenijeti stvarno iskustvo zajednice. Posebno je istaknula i važnost autentičnog radijskog i televizijskog glasa, lokalnog govora i čakavštine, koji su dio identiteta Kvarnera. Sintetički glas, rekla je, može pročitati tekst, ali ne može prenijeti dušu, toplinu i povjerenje koje publika prepoznaje.

Blaženka Jančić s Hrvatskog radija govorila je o radiju kao mediju koji je opstao upravo zahvaljujući ljudskom glasu. Podsjetila je da Hrvatski radio obilježava stotu obljetnicu postojanja te istaknula kako se povjerenje slušatelja ne gradi algoritmom, nego osobom koja svojim glasom stoji iza informacije.

Govoreći o mlađim generacijama novinara, naglasila je da one odrastaju uz digitalne alate i umjetnu inteligenciju, zbog čega je osobito važno prenositi im vrijednosti provjere, odgovornosti i vjerodostojnosti. Dotaknula se i uloge katoličkih medija te medija koji prate Crkvu, ističući potrebu za autentičnošću, teološkim znanjem, dijalogom i odgovornim javnim govorom.

Na kraju je govorio Kristian Sirotich iz Art Kvarta, koji je temu povezao s osobnim iskustvom oca osobe s invaliditetom. Rekao je da ga je to iskustvo naučilo što znače ranjivost, dostojanstvo i odgovornost prema slabijima, osobito prema onima koji se sami teško mogu izboriti za vlastiti glas.

uzinic_mediji_okrugli_stol_2026__2_

Sirotich je upozorio da u suvremenom javnom prostoru čovjek lako postane podatak, slučaj, snimka ili klik. Iza svake informacije, naglasio je, stoji osoba s imenom, prezimenom, poviješću i dostojanstvom. Upravo zato novinarstvo mora štititi čovjeka od poniženja, površnosti i pretvaranja tragedije u sadržaj.

Posebno je govorio o polarizaciji javnog prostora, u kojem se sve glasnije govori, a sve manje sluša. Umjetna inteligencija, istaknuo je, može pomoći u radu, ali ne može otići na teren, pogledati čovjeka u oči, osjetiti nelagodu situacije niti preuzeti odgovornost za napisanu riječ.

Sudionici susreta složili su se da razvoj tehnologije ne treba zaustavljati, ali da čovjek mora ostati u središtu komunikacije. Umjetna inteligencija može biti koristan alat, no odgovornost, savjest, empatija, vjerodostojnost i ljudski susret ostaju nezamjenjivi.

Susret u Riječkoj nadbiskupiji tako je otvorio važan prostor za razgovor Crkve i medija o zajedničkoj odgovornosti u vremenu u kojem informacije putuju brže nego ikada, ali u kojem istina, dostojanstvo i povjerenje sve teže dolaze do čovjeka.

VIDEO

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...