[FOTO/VIDEO] Tribina Novi ritam poreza: Umjesto na rashode i kvantitetu, orijentirati se na prihode i kvalitetu
Autor: Nikola Cvjetović 15.11.2023
Na kraju RiVizije bilo je predviđeno i vrijeme za postavljanje pitanja, a velik broj prisutnih koji su se javili s komentarom ili pitanjem, najbolji je pokazatelj koliko su građani zainteresirani za stručne rasprave i koliko u Rijeci nedostaje ovakav tip komunikacije.
Rijeka - Novi ritam poreza, naziv je prve u seriji tribina pod zajedničkim nazivnikom RiVizija: Rijeka danas i sutra, održane u Hrvatskoj čitaonici Trsat, u organizaciji Kluba vijećnika Akcija mladih, Unija Kvarnera, Maša Magzan i Iva Rinčić. Povod je bila najava ukidanja prireza, ali i najava novih poreznih politika u Rijeci, primarno oporezivanja poreza na dohodak, te povećanje paušala po krevetu u kratkoročnom najmu.
- Porezi su se pokazali ne samo kao financijska kategorija, nego i kao gospodarska, socijalna i demografska. Tema poreza je velika i samo smo je načeli, no naš je cilj prikupiti različita mišljenja i argumentirane stavove prije donošenja konačne odluke. Upravo smo zato imali goste koji su na različit način pristupali temi poreza, rekla je u ime organizatora nezavisna vijećnica Iva Rinčić.
A gosti tribine bili su Gabrijel Deak zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, grada koji je još prije četiri godine krenuo u porezno rasterećenje građana, dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Saša Drezgić, riječki poduzetnik i suosnivač dvije tvrtke Boris Popović te turistički stručnjak i predsjednik Odbora za turizam Skupštine Primorsko-goranske županije Nedo Pinezić.
- Što se tiče situacije i prijedloga grada Rijeke, svaki grad, pa i Rijeka, mora prikupiti određenu količinu prihoda za dio javnih usluga koje pruža. Neki daju manje javnih usluga, neki više. Općine najčešće, bez obzira na to što imaju identična prava i obveze kao i veliki gradovi, u samoj naravi ne pružaju tako visoku razinu javnih usluga pa zato mogu imati i manje opterećenje. Grad Rijeka je ogroman servis, svim općinama u okruženju i sasvim je normalno da grad Rijeka ima veće porezne terete nego općina u okolini, jesu li to Matulji, Viškovo, Kostrena…, jer se svi naslanjaju na infrastrukturu grada Rijeke, govorimo li o sportskoj, kulturnoj i slično, objasnio je Saša Drezgić. - Sada je samo pitanje od kuda ćemo ubrati te prihode, a to nije jednako u svim sredinama. Hoćemo li ih uzeti iz potrošnje, imovine ili iz dohotka? PDV uzima središnja država, a kod nas se 60 do 80 % uzima kroz porez na dohodak, znači oporezuje se rad. Manji dio prikuplja se oporezivanjem imovine, manjim dijelom porezom na nekretnine, a većim iz komunalnih naknada. Drugim riječima, u Hrvatskoj minimalno oporezujemo imovinu, a kakav će biti omjer više ovisi o određenoj politici grada, koja je definirana specifičnim kontekstom. Sreća je za Rijeku da u susjedstvu nema jaku jedinicu lokalne samouprave koja bi u toj mjeri privlačila stanovništvo. Svi bi odselili, upozorio je Drezgić.
– Tematika poreza je svakako kompleksna. Evo primjera grada Opatije, nema prireza. A koliko tvrtki tamo ima, nema ih, a nema više ni stanovništva. Gradovi ne moraju imati iste stope jer svi nemaju iste bazne uvjete. Kad je riječ o nekoj manjoj općini, tamo možda uopće nema pojedinaca s visokim dohotkom. Tada je najgornja stopa nebitna jer nitko ne potpada pod nju. U velikim gradovima, Rijeci Splitu, Osijeku, jako puno građana ima veći dohodak, no opet najbogatiji ljudi, poduzetnici, najčešće imaju neku poduzetničku plaću koja je minimalna, a prihode ostvaruju iz dobiti koja i nije zahvaćena ovim porezom, kaže Drezgić.
- Mi smo u Svetoj Nedelji odlučili ići u drugom smjeru i povećati investicijsku klimu te rasteretiti svoje građane, kako bi dobili što veći dohodak. Nismo išli samo u ukidanje prireza, nego smo donijeli niz drugih poreznih rasterećenja i to ondje gdje smo bili deficitarni, dakle, išli smo prema industrijama koje želimo privući u naš grad, istaknuo je Gabrijel Deak, ujedno jedan od osnivača stranke Fokus.
- Željeli smo potaknuti doseljavanje i popraviti demografsku sliku, oslobodili smo poduzetnike plaćanja nekih nameta, ukinuli porez na potrošnju i komunalni doprinos, mlade obitelji plaćanja vodne naknade i doprinosa za obiteljske kuće i okrenuli smo se europskim fondovima. U prvih godinu dana kroz investicije koje su se dogodile, kroz doseljavanja koja su nam se dogodila i kroz ulaganja, vratili smo proračun. Štoviše, on je bio i veći iduće godine kroz EU fondove, nego što je bio kad smo sami sebi odlučili smanjiti proračun za šest i pol milijuna kuna, koliko nam je u trenutku iznosilo 6% prireza. Zatim nam se dogodio novi investicijski ciklus, kaže Deak, a tu svakako misli i na kampus Mate Rimca u Svetoj Nedelji, vrijedan 200 milijuna eura.
- Sad već idemo u drugu poreznu reformu, idemo u smanjenje poreza na dohodak, želimo rasteretiti građane, želimo da im ostane više novaca i želimo nastaviti s pozitivnim trendovima. Svaka kuna koju smo uložili u to da to prezentiramo i da to dopre do ljudi koji su investitori i koji traže svoj budući dom, rezultirala je velikim povratom u proračun kroz ovaj ili onaj način. Rasteretili smo i turizam i to zato što ga nemamo. Želimo ga stvoriti, a u tom slučaju nećemo odmah staviti financijsku barijeru.
- Rijeka je imala najveći prirez u Hrvatskoj i samo zbog pritiska nezavisne liste gradonačelnik najavio smanjivanje prireza od 1% godišnje. Gledam podatke o porastu dohotka od poreza i prireza od 2017. do 2022. godine. Samo dva grada imaju manji porast od nas, Dubrovnik i Karlovac. Sveta Nedjelja je ukinula prireza, ali njihov rast je gotovo duplo veći nego naš u Rijeci, objasnio je Boris Popović.
– Samo 12 gradova i općina u našoj Županiji ima prirez. Znači naši građani mogu otići u 24 grada ili općine u kojima neće platiti prirez, ali ni porez. Rijeka je izgubila užasno puno poreza, ne samo prireza. Da smo ostavili prirez na 0, povećali bi broj stanovnika, povećali bi bazu i na kraju bi imali više novaca. Problem je jer mi nismo orijentirani na prihode i na kvalitetu, nego na rashode i na prosječnost. I tako smo mi postali jedan vrlo prosječan grad i vrlo prosječna Županija, a naša konkurentnost drastično pada. Svi pokazatelji to govore, zaključuje Popović.
– U Rijeci imamo jako puno neaktivne imovine, po zadnjim podacima o stanovima u kojima nema potrošnje struje, u Rijeci ih ima 30 tisuća, rekao bih. To je ogroman mrtvi kapital. Vlasnike tih prostora treba na neki način stimulirati da ih koriste. Tako da oporezuješ neaktivnu imovinu. A s druge strane smanjiš porez na rad i na sve aktivnosti koje ljudi poduzimaju da bi stvorili vrijednost. Danas ljudi odlaze iz Rijeke. Jedini put je dovući pametne mlade ljude, misli Popović i naglašava da je Rijeka nekad bila motor, a danas je teret PGŽ.
VIDEO
- Gradovi su odlučili da im turizam smeta, nesvjesni činjenice da turizam otvara radna mjesta jer prihod od samog smještaja čini tek 25-30% ukupnog prihoda od turizma. Sav ostali prihod ostaje u gradu u kojem turist nađe smještaj. Uništimo turizam… i što ćemo onda sa stanovima? Prodati, odseliti, iznajmiti onima kojima je naš grad prolazna stanica i mogu platiti visoku cijenu. Na djelu je penaliziranje stanovništva, tvrdi predsjednik Odbora za turizam Skupštine PGŽ-a Nedo Pinezić.
- Ne shvaća se da je iznajmljivanje, kao dodatni prihod, motiv ljudima da ne odlaze iz svog grada. Ako ljudi odu, grad ostaje prazan, kao što se već događa u nekim hrvatskim gradovima. Grad nema prihoda i nestaje. Ako ćemo razvoj bazirati na uvoznoj radnoj snazi, pretvorit ćemo Hrvatsku u protočni bojler. Čim strani radnici dobiju papire u Hrvatskoj, krenut će dalje širom EU. Zato, čuvajmo naše ljude jer bez ljudi nema opstanka niti napretka, upozorio je Nedo Pinezić.
Na kraju RiVizije bilo je predviđeno i vrijeme za postavljanje pitanja, a velik broj prisutnih koji su se javili s komentarom ili pitanjem, najbolji je pokazatelj koliko su građani zainteresirani za stručne rasprave i koliko u Rijeci nedostaje ovakav tip komunikacije.
