Gong: Riječki model - Evo zašto je važno uključiti građane u lokalnu politiku
Autor: Sanja Tumara 10.10.2024
Foto: arhiva“Ovaj oblik demokratske inovacije, za razliku od tradicionalnih i masovnih oblika građanske participacije, omogućuju dublje razumijevanje složenih tema te podrobnije uključivanje različitih perspektiva”, kazao je autor Gongovog rada.
Rijeka – „Vijeće građana, kao novi model uključivanja građana u donošenje odluka na lokalnoj razini, koji je ove godine proveden u Rijeci, postigao je značajne rezultate, pokazala je Gongova analiza. Gong ohrabruje druge gradove i općine u Hrvatskoj da primijene ovaj model u svojim zajednicama“. Stoji to u Gongovom priopćenju koje prenosimo u cijelosti:
„Novi pristupi uključivanja građana su iznimno važni za lokalnu demokraciju koja se suočava sa smanjenim interesom građana za izbore i sudjelovanje, niskim povjerenjem u institucije i politike koje nisu uvijek usmjerene na potrebe i interese građana.
Građani i građanke Rijeke, njih 33 nasumično odabranih, tijekom šest susreta, uz podršku stručnih facilitatora, učili su, konzultirali se i raspravljali o lokalnim temama i problemima. Nakon toga su izradili 90 preporuke za razvoj mjesne samouprave i aktivnog građanstva koje su predali gradonačelniku Marku Filipoviću. Riječki gradonačelnik je nakon tri mjeseca konzultacija s gradskim stručnim službama priopćio da će krenuti u implementaciju 48 preporuka Vijeća građana.
“Ovaj oblik demokratske inovacije, za razliku od tradicionalnih i masovnih oblika građanske participacije, omogućuju dublje razumijevanje složenih tema te podrobnije uključivanje različitih perspektiva”, kazao je autor Gongovog rada autor rada “Vijeća građana u praksi: Riječki primjer uključivanja građana u procese političkog odlučivanja” Ivan Cerovac sa Sveučilišta u Rijeci.
Model Vijeća građana, smatra Cerovac, treba nastaviti koristiti i u drugim sredinama jer je vrijedan alata koji pridonosi transparentnosti, građanskom povjerenju i političkoj legitimnosti odluka.
Vijeća građana nisu zamišljena kao alternativa postojećim tradicionalnim demokratskim institucijama na lokalnoj razini, već kao savjetodavna tijela kojima se nastoji ojačati lokalna demokracija, povećati povjerenje građana i unaprijediti kvalitetu političkog odlučivanja. Primjeri uspješne organizacije Vijeća građana postoje i u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj, Irskoj, ali i na samoj razini EU.
Iako na više načina unapređuju političke procese i uklanjaju demokratske deficite, za uspješnu realizaciju potrebne su financije, organizacijski resursi i podrška lokalne vlasti. Izazovi u organizaciji Vijeća građana su nedovoljna informiranost sudionika koja rezultira nekvalitetnim preporukama ali i malom utjecaju preporuka Vijeća. Zato je od iznimne važnosti da lokalna vlast ima sluha za preporuke građana i da ih učinkovito koristi u procesima donošenja odluka.
“Vlast se mora obvezati da će ono što iznjedre građani na neki način utjecati na politiku. To je ono što motivira građane. I to je jedan od bitnih ključeva uspjeha takvih projekata nasumično izabranih vijeća ili skupština građana, da mora postojati spremnost, politička volja vlasti da zaista čuje građane”, kazao je predsjednik Vijeća Gonga i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj.
Za člana ili članicu je mogao biti izabran svatko tko ima napunjenih 18 godina i pravo glasa u Hrvatskoj, te živi na području Grada Rijeke u nasumično odabranom kućanstvu. Organizator udruga SMART je svim članovima zajamčio jednokratnu naknadu od 140 eura, osigurao besplatan javni gradski prijevoz i ponudio mogućnost besplatnog čuvanja djece. Skoro trećina sudionika istaknulo je kako je mogućnost čuvanja djece u potpunosti utjecala na njihovu odluku da prihvate poziv.
Gong smatra da manjak aktivnog građanstva postaje globalni problem koji traži novi pristup u organizaciji političkih institucija i procedura. Svi društveni i politički akteri trebaju dati svoj doprinos vraćanju povjerenja građana i građanki u demokraciju.
Jedan od načina je i primjena riječkog modela Vijeća građana kojom bi drugi gradovi i općine u Hrvatskoj potaknuli članove lokalnih zajednica na veće uključivanje u procese odlučivanja i donošenja odluka.“
