Građanska inicijativa Protiv sječe traži hitnu obnovu riječkog zelenila: Japanski vrt, perivoj na Potoku i gradski vrtovi u fokusu

Riječka organizacija Građanske inicijative Protiv sječe predstavila je tri konkretna projekta za unapređenje javnog zelenila u Rijeci – obnovu japanskog vrta na Vežici, revitalizaciju perivoja na Potoku te aktivnije uključivanje građana u brigu o zelenim površinama.

Rijeka - Danas je predstavljena riječka organizacija Građanske inicijative Protiv sječe (PS! Rijeka), koja je kao jedan od svojih glavnih ciljeva istaknula unapređenje i zaštitu javnog zelenila na području grada. Predstavnici inicijative upozorili su na dugogodišnje zanemarivanje zelenih površina, ali i poručili kako očekuju konkretnu suradnju s Gradom Rijekom i komunalnim društvima kako bi se stanje počelo mijenjati u kratkom roku.

Kao važan prvi korak istaknuto je prihvaćanje prijedloga o osnivanju gradskog Povjerenstva za javne zelene površine, koje bi se trebalo baviti zaštitom, planiranjem i održavanjem zelenila u gradu. U inicijativi smatraju kako je riječ o znaku da se pitanje zelenih površina napokon počinje tretirati jednako ozbiljno kao i ostali dijelovi gradske infrastrukture.

Nacionalni koordinator inicijative Petar Ćurić i riječka koordinatorica Nina Raspolić Garcia predstavili su tri projekta za koje smatraju da se mogu relativno brzo realizirati te donijeti vidljive rezultate građanima.

Prvi projekt odnosi se na obnovu japanskog vrta ispred Osnovne škole Vežica. Taj je vrt otvoren 2013. godine kao simbol prijateljstva Rijeke i japanskog grada Kawasakija. U vrijeme otvorenja prostor je bio uređen japanskim trešnjama, dekorativnim elementima, fontanom i uređenim stazama, a bio je uvršten među sedam najljepših vrtova u Hrvatskoj. Prema riječima Petra Ćurića, danas je vrt u vrlo lošem stanju i gotovo potpuno zapušten. Naveo je kako je ostala tek jedna japanska trešnja koja još odolijeva vandalizmu te je pozvao riječku gradonačelnicu Ivu Rinčić da se odmah krene u obnovu prostora. Ćurić smatra da bi obnova japanskog vrta bila brz, konkretan i mjerljiv primjer promjene odnosa prema zelenilu u Rijeci te vjeruje da bi projekt mogao biti dovršen već do početka ljeta.

Drugi prijedlog odnosi se na razvoj modela kojim bi građani i udruge mogli aktivnije sudjelovati u održavanju manjih zelenih površina u gradu. Nina Raspolić Garcia istaknula je kako bi takvi prostori bili jasno označeni, a građanima bi se omogućilo da preuzmu brigu o pojedinim dijelovima zelenila. Prema njezinim riječima, takav model smanjio bi opterećenje komunalnim društvima, ali i potaknuo građane na veću uključenost u uređenje vlastitih kvartova. Posebno je naglasila potrebu za izradom preciznog popisa gradskih vrtova kako bi se omogućila bolja kontrola njihova korištenja i održavanja.

Istaknula je i kako dio gradskih vrtova trenutačno stoji neiskorišten jer su u najmu osoba koje ih više ne obrađuju, zbog čega smatra da je nužno uvesti kvalitetniji sustav upravljanja. Treći projekt koji inicijativa predlaže odnosi se na revitalizaciju secesijskog perivoja na Potoku, koji ima status kulturnog dobra. Cilj projekta je obnoviti biljni fond, urediti staze i postaviti novu urbanu opremu uz poštivanje konzervatorskih smjernica. Predstavnici inicijative žele taj prostor pretvoriti u zelenu oazu namijenjenu okupljanju građana i lokalne zajednice, a vjeruju da bi se u projekt mogli uključiti i sami stanari tog dijela grada. Govoreći o odnosu prema gradskoj vlasti, Petar Ćurić naglasio je kako inicijativa želi suradnju i dijalog, ali očekuje konkretne rezultate u razumnom roku. Poručio je kako ne žele godinama čekati rješavanje problema koji se, prema njihovu mišljenju, mogu riješiti brzo i učinkovito.

Dodao je kako će inicijativa, ako izostanu promjene u uređenju zelenih površina tijekom sljedeće godine, pojačati pritisak na gradske vlasti i organizirati javne akcije i okupljanja građana.

Na konferenciji se govorilo i o radu Povjerenstva za javne i zelene površine. Nina Raspolić Garcia istaknula je kako je inicijativa nastala zbog potrebe građana za većim sudjelovanjem u donošenju odluka vezanih uz zelenilo, ali i zbog nezadovoljstva uništavanjem i zapuštanjem zelenih površina u Rijeci. Naglasila je kako Rijeka nema mnogo zelenih oaza te da je njihovo očuvanje zbog toga još važnije. Cilj inicijative je ostvariti bolju suradnju s Gradom Rijekom, komunalnim društvima i mjesnim odborima, uz veću transparentnost rada i edukaciju službenih osoba. Podršku inicijativi dala je i Milvana Arko-Pijevac, koja je istaknula kako drveće i zelenilo ne bi smjeli biti promatrani samo kao ukras grada, već kao važan dio gradske infrastrukture, jednako važan kao prometnice ili vodovod. Upozorila je i na važnost zelenih površina u kontekstu klimatskih promjena, naglasivši kako drveće smanjuje toplinski efekt u urbanim sredinama, upija ugljični dioksid te štiti građane od buke i lebdećih čestica u zraku.

Predstavnici inicijative zaključili su kako vjeruju da se Rijeka može razvijati uz očuvanje prirode te poručili da grad bez kvalitetnih zelenih površina postaje lošije mjesto za život građana.

Follow @torpedo_media