Istraživanje o dječjem siromaštvu u Rijeci: „Oni se osjećaju poniženo. Osjećaju se drugačiji.“

Autor: Marijana Šepić Bjelobaba 27.04.2022

CeKaDe 270422 002 FOTO: Ivan Vranjić

"Studija je pokazala da su samohrani roditelji, roditelji s manjim stupnjem obrazovanja, dugoročno nezaposleni roditelji, Romi, roditelji s invaliditetom ili roditelji djece s invaliditetom u većem riziku od siromaštva. Na cijelu situaciju je utjecala i pandemija korona virusa koja je tijekom dvije godine još dodatno pogoršala situaciju", rekao je voditelj istraživanja.

FOTO: Ivan Vranjić

Rijeka - U gradskoj vijećnici Grada Rijeke u srijedu je održano predstavljanje rezultata istraživanja o siromaštvu djece i obitelji na području Rijeke i Gospića. Istraživanje je rezultata rada Paula Stubbsa s Ekonomskog instituta u Zagrebu te Gordane Šimunković s Medicinskog fakulteta u Rijeci te je dio projekta „Moje mjesto pod suncem“ udruge CeKaDe iz Rijeke, što ga financira Program Fonda za aktivno građanstvo u Hrvatskoj. U istraživanju i pisanju preporuka za poboljšanje politika prema siromaštvu djece sudjelovao je i vodeći istraživački institut FAFO iz Kraljevine Norveške.

Skup je otvorio gradonačelnik Rijeke Marko Filipović koji je izjavio kako smo „svjedoci sve većih socijalnih razlika, potaknutih i pandemijom i ratom u Ukrajini što se odražava u povećanju životnih troškova građana. Potrebno je čuti sugestije“, rekao je gradonačelnik, te je izjavio da se „program Grada trudi biti sveobuhvatan te želi pokušati smanjiti, u suradnji s civilnim sektorom siromaštvo. Najavio je novi program socijalni Grada Rijeke te vjeruje da će rezultati ovoga istraživanja biti implementirani u socijalne politike grada Rijeke.“

U ime programa "Moje mjesto pod suncem" udruge CeKaDe skupu se obratila socijalna pedagoginja programa Ana Karakaš koja je izrazila očekivanje kako će ovo istraživanje služiti kao podloga za poboljšanje socijalnih usluga u Rijeci te je rekla:

„Istraživanje je provedeno jer smo htjeli još bolje proučiti s kojim se konkretno problemima suočavaju i u kakvim uvjetima žive obitelji lošijeg socio-ekonomskog statusa i odgovaraju li postojeće institucionalne strategije na njihove potrebe. Jer u rješavanju ovog problema mora postojati suradnja između javnih institucija, udruga civilnog društva, privatnog sektora, građana i lokalnih politika“.

FOTO: Ivan Vranjić

Voditelj istraživanja, Paul Stubbs, naglasio je:

„Studija je pokazala da su samohrani roditelji, roditelji s manjim stupnjem obrazovanja, dugoročno nezaposleni roditelji, Romi, roditelji s invaliditetom ili roditelji djece s invaliditetom u većem riziku od siromaštva. Na cijelu situaciju je utjecala i pandemija korona virusa koja je tijekom dvije godine još dodatno pogoršala situaciju, ljudi su ostajali bez posla, tako da je moj osobni dojam da se kao društvo u cjelini nalazimo na korak do siromaštva“, rekao je Stubbs i dodao kako bi problem dječjeg siromaštva trebao biti u većem fokusu hrvatskog društva i politike.

Istraživanje je primjerice pokazalo da veliki broj obitelji, a posebno djece, prepoznaje kako je kod djece došlo do pogoršanja zdravlja zbog stambene situacije, i to kod četvrtine sudionika istraživanja. Također, trećina djece je zlostavljano u svojemu okruženju zbog svojeg materijalnog statusa, dok je četvrtina kućanstava na spavanje otišlo gladno u protekloj godini, zbog nedostatka sredstava. Na predstavljanju su pročitane i izjave sudionika istraživanja:

„Ja biram starije dijete. Po toj logici nekad starijem dam više nego mlađem, jer će on kasnije dobiti - nadam se. Cura sad ulazi u pubertet i njoj su neke stvari bitnije. Mlađi možda neće tako osjetiti i nije mu tako bitno: njemu od 6 godina i curi s 12. Po tom principu. Da mogu, platila bi dva,” te “Ponekad nemam novaca za igračke. Meni je prioritet hrana, ajmo reći, odjeća i tek onda igračke. … I moraš podmiriti račune. Tako mala djeca ne bi smjela biti upućena: „Joj, nisam platila za struju, zato nećemo kupiti tenisice.“ Što to djetetu znači? … To je tvoj problem kao odrasle osobe.”

FOTO: Ivan Vranjić

Deborah Čugalj, majka korisnice programa Moje mjesto pod suncem, posebno je pohvalila rad toga programa koji „daje vjetar u leđa djeci.

"Program prepoznaje i razvija talente kod djece. Roditelji svojoj djeci ne mogu priuštiti razne aktivnosti jer su okupirani djeci dati ono osnovno. Moje mjesto pod suncem je prva linija prema roditeljima glede savjeta što mogu sa svojom djecom,“ rekla je Čugalj.

Predstavljanju istraživanja prisustvovala je i Karla Mušković, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke koja je predstavila socijalne mjere Grada.

Ovo istraživanje sadrži i preporuke za poboljšanje politika prema dječjemu siromaštvu. Tako su stručnjaci preporučili da se istraži strategija za socijalnu skrb za razdoblje od 4 godine, osnivanje Dječjega opservatorija Rijeka koji će na godišnjoj razini provoditi istraživanja na osnovu kojih će se usmjeravati politike Grada, zatim formiranje multisektorske platforme tijela javnih ustanova, civilnoga sektora i privatnoga sektora koja će služiti kao „arena“ za razmjenu informacija i mogućih pomoći suzbijanju dječjega siromaštva. Naposljetku, kao nužnost istaknuta je potreba da se izradi studija učinkovitosti socijalnoga programa Grada Rijeke.