Ivan Matetić Ronjgov (1880. – 1960.) - Va spomen na velog maestra

Autor: Nikola Cvjetović 10.04.2024

ivan_matetic_ronjgov-12456

Nadovezujući se na ranija nastojanja Matka Brajše-Rašana, Matetić je riješio problematiku latentne harmonije istarskih napjeva, a njegove su skladbe primjer i smjerokaz za umjetničko stvaralaštvo utemeljeno na istarskoj narodnoj glazbi.

Bard istarske glazbe Ivan Matetić Ronjgov (Ronjgi, 10. travanj 1880. – Lovran, 27. lipanj 1960.) cijeli je svoj život posvetio istarskoj glazbi odnosno proučavanju istarskog glazbenog folklora i skladanju utemeljenom na njegovim značajkama. Završio je učiteljsku školu u Kopru. Od 1889. djelovao je kao učitelj u mnogim istarskim mjestima. (Žminj, Barban, Kanfanar, Sv. Petar u Šumi, Gologorica, Pićan, Klana, Opatija) te je tada započeo s melografiranjem narodne glazbe. Od 1919. do 1921. studirao je kompoziciju u klasi Franje Dugana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

cvijece_ivan_matetic_ronjgov

Potom je bio profesor glazbe u Sušaku, gdje je 1923. utemeljio privatnu glazbenu školu, na kojoj je i sam predavao. Godine 1925. nastanjuje se u Zagrebu te djeluje kao tajnik Muzičke akademije do umirovljenja 1938. godine, a nakon toga u Beogradu. Od 1945. do 1947. predaje folklor na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, a od 1947. živi u Rijeci, gdje je predavao na glazbenoj školi (Riječka glazbena škola od 1963. nosi njegovo ime, a po njemu je nazvana i glazbena škola u Puli). Nakon dugogodišnjeg melografiranja i proučavanja istarskih napjeva i svirke, Matetić je prvi postavio teoretske osnove istarske glazbe. Utvrdio je tzv. istarsku ljestvicu te zabilježio standardnim notnim pismom istarsku narodnu glazbu. Objavio je radove „O istarskoj ljestvici“, 1925; „O bilježenju istarskih popijevki“, 1925; „Još o bilježenju istarskih popijevki“, 1926. Matetić sklada na osnovu svojih teoretskih postavki. Gotovo cjelokupan njegov opus posvećen je vokalnom stvaralaštvu te je proizašao iz istarskog narodnog izričaja.

wp-content/uploads/2021/09/mantinjada-pul-ronjgi-2021-2.jpg

Među mnogobrojnim vokalnim radovima najpoznatiji su: tužaljka za dječji zbor „Ćaće moj“ (1933.), mješoviti zborovi odnosno „vokalne simfonije“ „Roženice“, „Malo mantinjade v Rike na palade“, „Naš kanat je lip“, „Mantinjada domaćemu kraju“, „Na mamin grobak“, zatim muški zbor „Pjesma slobodi“, ženski zbor „Otroci v naši zgodovini“, solo popijevke „Galiotova pesen“, „Moja zemlja“, „Uspavanka“, dvopjevi „Vrbniče nad morem“, „Zaspal Pave“, „Ive kosi, rukavice nosi“, zborske obrade „Mantinjada i tanac“, „Bela nedeja“, „Ti ćeš plakat“ i dr. Djeci je namijenio i „Čakavsko-primorsku pjevanku“ (1940.). Od klavirskih radova spominjemo „Tičji pir“ i „Nani-nani“. Neprocjenjiva je vrijednost djelovanja skladatelja, melografa i glazbenog pedagoga Ivana Matetića Ronjgova. Nadovezujući se na ranija nastojanja Matka Brajše-Rašana, Matetić je riješio problematiku latentne harmonije istarskih napjeva, a njegove su skladbe primjer i smjerokaz za umjetničko stvaralaštvo utemeljeno na istarskoj narodnoj glazbi.

ivan_matetic_ronjgov_citat

GLAZBENA ŠKOLA IVANA MATETIĆEVA RONJGOVA
Glazbeno-pedagoška djelatnost u Rijeci ima vrlo bogatu tradiciju u čijem višestoljetnom trajanju istaknuto mjesto pripada Glazbenoj školi, osnovanoj 20. lipnja 1820. godine, dekretom Gradskog magistrata. Po svom ranom datumu postanka i po neovisnom statusu bila je jedinstvena u jugoistočnoj Europi. Prvi su učitelji bili Venceslaw Wenzel i Joseph Prohaska, zatim Ivan Zajc st. te Ivan Zajc ml. Podučavali su pjevanje, gudačka i puhačka glazbala te klavir. Od osnutka do danas glazbena je škola doživjela i preživjela mnoge preinake i reforme, a njezini učenici i profesori bili su u svim razdobljima riječke povjesnice sastavni dio javnog kulturnog života grada i regije. Godine 1868. škola je, nažalost, prestala službeno postojati, ali su njeni učitelji djelovali kao privatni predavači. Tek 1905. godine glazbena je škola ponovno otvorena.

wp-content/uploads/2021/09/mantinjada-pul-ronjgi-2021-1.jpg

Godine 1924., nakon pripajanja Rijeke Italiji, na Sušaku Ivan Matetić Ronjgov utemeljuje Privatnu muzičku školu, koja je 1927. prerasla u Gradsku muzičku školu. Veliki uspon te škole zaustavio je Drugi svjetski rat, a 1943. je prestala s radom. 1. listopada 1945.godine. Gradski narodni odbor otvara Muzičku školu u Rijeci, za djecu čitavog Hrvatskog primorja i Istre. Postepeno se škola proširuje odjelima koje otvara u Rijeci (Vežica) te u Opatiji, Kastvu, Lovranu Rabu i Cresu. Od 1951. do 1963. godine škola je nosila ime Ivana Zajca, a zatim od 1978. godine Ivana Matetića Ronjgova. Značajan događaj u povijesti Glazbene škole bio je kada je u njenim prostorima 1971. godine organizirana nastava „područnog odjela Muzičke akademije Zagreb“. Velike promjene Škola je doživjela u Reformi odgoja i obrazovanja temeljem koje je 1978. godine, zajedno s riječkom gimnazijom Vladimir Nazor, ušla u veliki Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi. Konačno, od 1992. godine Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova djeluje kao samostalna odgojno-obrazovna ustanova, u čijem se sastavu danas nalaze: pripremni razred za osnovnu glazbenu školu, osnovna glazbena škola, srednja glazbena škola i glazbena gimnazija.

Od školske godine 2010/11. u sastavu Glazbene škole djeluje Područni odjel na Rabu, a od školske godine 2015/16. i Područni odjel Krk. Učenici riječke glazbene škole ostvarivali su i ostvaruju brojne uspješne nastupe i osvajaju nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima. Uz brojne poznate reproduktivne umjetnike, učenik i profesor škole bio je i dirigent te skladatelj Dušan Prašelj, a među profesorima škole djelovali su i skladatelji Vjekoslav Gržinić te Josip Kaplan. Za uspjehe na području glazbenog obrazovanja Škola je dobila Zlatni grb grada Rijeke (1972. i 2002.), Nagradu grada Rijeke (1991.) te Nagradu Primorsko-goranske županije povodom Svjetskog dana učitelja (2000.).

glazbena_skola_ivan_matetic_ronjgov U srijedu, 10. travnja, upravo na dan rođenja Ivana Matetića Ronjgova, održat će se centralna svečanost, koncert u Guvernerovoj palači s početkom u 20 sati na kojem će se predstaviti priznati umjetnici i zborovi s našeg područja, izvodeći djela istarskih i primorskih skladatelja, uključujući Ivana Matetića Ronjgova, Matka Brajše Rašana, Slavka Zlatića, Josipa Kaplana i Dušana Prašelja dok su sudionici Svečanog koncerta Pjevački zbor mladih “Josip Kaplan” Rijeka, Riječki komorni zbor “Val”, Ženska klapa Kastav, Muška klapa Kastav i Mješoviti pjevački zbor “Kanat” Kastav, solisti Robert Kolar i Natali Ružić te instrumentalisti Petar Kovačić, Đeni Trdić, Nina Kovačić i Puhački kvartet”, istaknuo je Čargonja te najavio Koncert zbora Hrvatske radio televizije, koji će se održati 9. srpnja 2024. u Crkvi Sv. Jelene Križarice u Kastvu kojim će ravnati maestro Domeniko Briški, a na repertoaru će biti zastupljeni istarsko-primorski skladatelji. Program će se realizirati u suradnji Ustanove i Udruge Kastafsko kulturno leto.
pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...