Izložba Joosta de Jongea „Orfej sanja Euridiku – Meandar spoznaja“ u Muzeju grada Rijeke
Autor: Nikola Cvjetović 23.11.2023
Autori izložbe su Ema Makarun i Ervin Dubrović. Otvorena je od 22. studenog do 17. prosinca.
Rijeka - U nazočnosti bivšeg premijera Kraljevine Nizozemske, Jana Petera Balkenendea, počasne konzulice Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj, Vande Poščić i Ive Erceg, pročelnice gradskog Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, sport, kulturu i mlade u Muzeju grada Rijeke otvorena je izložba Joosta de Jongea „Orfej sanja Euridiku – Meandar spoznaja“.
Autori izložbe su Ema Makarun i Ervin Dubrović. Otvorena je od 22. studenog do 17. prosinca 2023.
Joost de Jonge iskoristio je privremenu riječku rezidenciju da potaknut ovdašnjim kulturno-povijesnim ozračjem, otvori u svom likovnom radu stranicu novog ciklusa. Ključno uporište u tom koraku postala je slika Gustava Klimta, izvorno nastala za ukrašavanje interijera zgrade HNK Ivana pl. Zajca 1885. godine i naknadno prozvana Orfej i Euridika. Sve se dogodilo zahvaljujući tomu što se jedan od de Jongeovih riječkih boravaka vremenski poklopio s programom restauriranja i prezentacije Klimtovih slika u Muzeju grada. Klasično slikarstvo s kraja 19. stoljeća u Klimtovoj izvedbi pokazalo se u de Jongeovim očima kao svojevrsna reminiscencija renesanse, što je zagolicalo njegovu insipiraciju i zadržalo ga u Rijeci.
Mitološkom ljubavnom motivu Orfeja i Euridike de Jonge je zatim posvetio cijeli ciklus od 60-ak vlastitih ulja na platnu, interpretirajući ga u maniri avangardnih rješenja iz prve polovice 20. stoljeća. Njima dominiraju jezik pojednostavljene apstraktne likovnosti, gusti pastozni premazi i topli koloristički tonovi. Platna su katkad ispunjena s nekoliko jarkih ploha, katkad njima dominiraju manji umreženi oblici. Slike su koloritički snažne do prštavosti, a istovremeno bogate asocijativnošću. Teoretičari umjetnosti u njima će prepoznati derivacije kubizma, odraze lirske apstrakcije, natruhe dadaizima, mentalne susrete s avangardistom poput Picabije.
De Jonge se u svojoj riječkoj priči tu ne zaustavlja. Kao preludij tim radovima, načinio je set fotografija vlastite konceptualne intervencije koja združuje Klimtova platna s eksponatima Muzeja grada Rijeke čiji rodni listovi vode u Klimtovo doba. Također im je, u nekoliko koraka, pridruživao manja ulja na platnu sa svojim potpisom. Tako nastali i fotografski dokumentiran dijalog jučerašnjeg i današnjeg umjetnika svojevrsno je „odmjeravanje snaga“ dvaju autora koje stilskim i vremenskim procjepima potiče promatračku reakciju.