Javnosti u malom: Možemo li uključivanjem građana u procese donošenja odluka spasiti demokraciju?
Autor: Marina Pauletić 13.12.2023
Foto: arhivaPrimjere uspješne implementacije javnosti u malom možemo pronaći u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj, Irskoj, pa i na samoj razini EU.
Rijeka - Hrvatska, kao i brojne druge suvremene demokracije, danas se susreće s krizom demokracije koja se očituje u nepovjerenju građana i građanki u rad demokratskih institucija, ali i niskoj razini građanske participacije što je najvidljivije u niskoj izlaznosti na izbore. Jedan od oblika vraćanja povjerenja je uključivanje građana i građanki u procese odlučivanja i donošenja odluka, a to se može raditi kroz ideju javnosti u malom. Taj koncept nije novost za mnoge europske zemlje, ali u Hrvatskoj se tek sada pokušava primijeniti u Rijeci i to kroz Vijeća građana.
Gong je objavio rad ,,Osnaživanje demokracije: Utjecaj javnosti u malom na moralne i epistemičke kvalitete demokratskih procesa” autora Ivana Cerovca sa Sveučilišta u Rijeci s namjerom upoznavanja građana i građanki s obilježjima i prednostima ovakvog oblika jačanja deliberativnih kapaciteta kod građana.
Javnosti u malom (eng. mini-publics) su oblik participativne deliberativne demokracije u kojoj se nasumično odabrana i demografski raznolika skupina građana okuplja kako bi raspravljala o unaprijed određenim pitanjima ili politikama. Slučajni odabir sudionika, u usporedbi s tradicionalnim izbornim tijelima, pruža bolju reprezentaciju raznolikih perspektiva koje nisu direktno vezane uz političke stranke te omogućuje alternativu nekonstruktivnom natjecanju među političarima čime se postiže veća sloboda za konstruktivnu političku deliberaciju i kompromise. Različiti oblici javnosti u malom, ovisno o uvjetima u kojima rade i ciljevima koje žele postići, razlikuju se u trajanju i broju sudionika_ca. No, svi oblici postojeće demokratske procese inoviraju uz pomoć pet mehanizama: slučajni odabir sudionika, uključenost rada moderatora i stručnjaka u rasprave, transparentni prikaz zaključaka uz širenje rasprave kroz različite medije, fokusiranost na zadanu temu i zagovaranje preporuka prema tradicionalnim tijelima predstavničke vlasti.
Primjere uspješne implementacije javnosti u malom možemo pronaći u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj, Irskoj, pa i na samoj razini EU. U Hrvatskoj je u rujnu ove godine započeo pilot projekt „Vijeće građana Rijeke“ gdje će 34 nasumično odabranih građanki i građana Rijeke, tijekom sedam susreta, raspravljati i izrađivati preporuke o tome kako Grad Rijeka može unaprijediti sustav mjesne samouprave i povećati sudjelovanje građana u razvoju lokalne zajednice.
Cerovac zaključuje kako javnosti u malom nisu zamišljene kao stroga alternativa izbornoj predstavničkoj demokraciji, već kao nadopuna postojećem sustavu. Javnosti u malom trebaju se kombinirati i s tradicionalnim institucijama i procedurama izborne (predstavničke) demokracije, ali i s drugim demokratskim inovacijama u svrhu optimalne zaštite i promicanja kvalitete demokracije.
