Laura Marchig u Ženevi predstavila riječki autonomistički model i ulogu manjina u izgradnji mira

Laura Marchig

Na međunarodnoj konferenciji povodom 100. obljetnice Kongresa europskih nacionalnosti potpredsjednica Liste za Rijeku govorila je o povijesnom iskustvu Slobodne Države Rijeke i očuvanju identiteta talijanske nacionalne zajednice Istre, Rijeke i Kvarnera.

Rijeka - Laura Marchig, potpredsjednica Liste za Rijeku – Lista per Fiume i tajnica Udruge Slobodna Država Rijeka, sudjelovala je 9. listopada na međunarodnoj konferenciji održanoj na Sveučilištu u Ženevi povodom stote obljetnice Kongresa europskih nacionalnosti. U svom je izlaganju predstavila riječki autonomistički model i iskustvo talijanske nacionalne zajednice Istre, Rijeke i Kvarnera, naglasivši važnost očuvanja manjinskih identiteta, političke uključenosti i dijaloga u sprečavanju sukoba.

Konferenciju su organizirali Coppieters Foundation, Sveučilište u Ženevi i Sine Qua Non, uz financijsku potporu Europskog parlamenta. Skup je okupio povjesničare, politologe i stručnjake za međunarodno pravo, među kojima su bili posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za manjinska pitanja Nicolas Levrat, Xosé M. Núñez Seixas, Kas Swerts, Fernand de Varennes i Anwen Elias.

Stoljeće borbe za prava nacionalnih manjina

Konferencija je bila posvećena nasljeđu Kongresa europskih nacionalnosti, koji je prije stotinu godina nastojao prava nacionalnih manjina i naroda bez vlastitog predstavništva podići na međunarodnu razinu. Promicao je političko priznanje manjinskih zajednica, dijalog i samoodređenje kao načine sprečavanja sukoba.

Sudionici su razmatrali aktualnost tih pitanja u suvremenoj Europi i svijetu. Unatoč razvoju međunarodnih i nacionalnih mehanizama zaštite manjinskih prava, i dalje postoje razlike između formalno zajamčenih prava i njihove provedbe u praksi.

Posebno je naglašena uloga manjina u izgradnji mira. Njihovo uključivanje u društvene i političke procese te priznavanje različitih kolektivnih identiteta mogu pridonijeti pravodobnom prepoznavanju napetosti i sprečavanju sukoba.

Slobodna Država Rijeka kao primjer pluralizma i suživota

Marchig je izlaganje održala na engleskom jeziku, predstavivši povijesno iskustvo Slobodne Države Rijeke i posebnosti riječkog autonomističkog pokreta. Govorila je o građanskoj, pluralističkoj i autonomističkoj viziji koja je obilježila taj kratkotrajni politički projekt.

Prema predstavljenom pristupu, povijesna iskustva političkih projekata koji nisu dugoročno opstali također mogu ponuditi vrijedne pouke za današnju Europu. Autonomističke ideje i alternativni modeli političkog uređenja mogu otvoriti prostor za promišljanje odnosa među narodima, očuvanja različitih identiteta i mirnog suživota.

Očuvanje talijanskog identiteta kroz obrazovanje i kulturu

Drugi dio izlaganja bio je posvećen autohtonoj talijanskoj nacionalnoj zajednici Istre, Rijeke i Kvarnera, koja je nakon Drugoga svjetskog rata, egzodusa i velikih demografskih promjena postala manjinska zajednica na tom području.

Marchig je istaknula važnost mreže obrazovnih, kulturnih i medijskih institucija u očuvanju nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta. Među ključnim čimbenicima navela je obrazovanje na talijanskom jeziku, kulturne ustanove, novinstvo, izdavaštvo, radijske i televizijske programe, profesionalno kazalište te političku zastupljenost.

Naglasila je i da formalno priznavanje manjinskih prava nije dovoljno za dugoročni opstanak zajednice. Potrebno je osigurati konkretne uvjete za korištenje materinskog jezika, obrazovanje, kulturno stvaralaštvo i aktivno sudjelovanje u javnom i političkom životu.

Očuvanje identiteta pritom ne znači samo njegovanje povijesnog sjećanja, već i stvaranje novih kulturnih sadržaja, sudjelovanje u suvremenom društvu te razvijanje svijesti o vlastitoj pripadnosti.

Manjine kao važan čimbenik budućnosti Europe

Jedna od glavnih poruka konferencije bila je da nacionalne manjine ne treba promatrati isključivo kroz povijesne sukobe i potrebu zaštite njihovih prava. One mogu biti aktivni sudionici demokratskog razvoja i važan čimbenik izgradnje mira.

Politička uključenost, priznavanje različitosti i stvaranje prostora za dijalog mogu pomoći u prepoznavanju i rješavanju napetosti prije nego što prerastu u otvorene sukobe.

U tom je kontekstu riječko iskustvo, obilježeno višejezičnošću, složenom poviješću i susretom različitih nacionalnih i kulturnih identiteta, predstavljeno kao dio šire europske rasprave o manjinskim pravima, demokraciji i miru.

Follow @torpedo_media