Magzan i Rinčić: Kultura je talac neambiciozne i manipulativne politike podijeli i vladaj
Autor: Marina Pauletić 20.02.2024
Vijećnice smatraju da su ključni problemi u institucijama u kulturi nestimulativni uvjeti rada i neadekvatno vrednovanje rada.
- Rijeka je u proteklih nekoliko godina, barem ako je suditi prema riječima bivše gradske uprave, provela najveće investicije u kulturi u povijesti neovisne RH – više od 300 milijuna kuna. Očekivali bismo da je kultura jedan od stupova razvoja ovog grada. Nažalost, kultura je talac neambiciozne i manipulativne politike podijeli i vladaj, istaknula je nezavisna vijećnica Iva Rinčić na konferenciji za novinare koju pod nazivom “Nerad i nemar riječke gradske uprave prema sektoru kulture, koju je održala s drugom nezavisnom vijećnicom, Mašom Magzan.
- Od EPK brenda Rijeka nema ni E! Bez sustavnih rješenja i kontinuirane brige za infrastrukturu i ljude koji su stupovi programa, funkcioniranje institucija u kulturi svodi se na preživljavanje i improvizaciju, nadovezala se Maša Magzan, ujedno predsjednica gradskog Odbora za kulturu.
Vijećnice smatraju da su ključni problemi u institucijama u kulturi nestimulativni uvjeti rada i neadekvatno vrednovanje rada, a posljedično opasnost odljeva radne snage sa specifičnim znanjima i vještinama. Tu je i zastarjela infrastruktura, problem neodržavanja, krovovi zgrada koji prokišnjavaju, a često nema grijanja i/ili klime (GKL, HKD ili donedavno Art kvart).
- Sve ovo izaziva nezadovoljstvo. Neke institucije čekaju rješenja, druge se snalaze pa vlastitim sredstvima 'krpaju' ono što se može 'zakrpati'. Sve u svemu, to su samo kratkoročna rješenja. Dugoročne vizije i sustavnog pristupa rješenjima nema. Ključni primjer nerada je MMSU. Zvuči nevjerojatno, ali cijeli 2. kat MMSU-a je sada depo i neiskorišten prostor u vlasništvu Grada! Krunski primjer nemara je Gradsko kazalište lutaka. Unatoč šokantno lošim uvjetima rada u GKL-u, Grad Rijeka nema NIKAKAV alternativan prostor za GKL, a troškovi rješavanja grijanja i hlađenja su se popeli na gotovo 250.000 Eura pa se postavlja pitanje ima li smisla ulagati u nešto što nije dugoročno rješenje? Dakle, još jedan problem nedostatka vizije i dugoročnih rješenja, istaknula je Magzan.
Takav je bio i pristup nedavno završenom pregovaranju koeficijenata zaposlenika u kulturi, čulo se na konferenciji.
Vijećnice upozoravaju da je „metodologija za određivanje koeficijenata upitna zbog zastarjele sistematizacije, zanemarivanja promjena u složenosti poslova i specifičnosti funkcioniranja pojedine ustanove, a najspornije je to što nisu konzultirani ravnatelji SVIH ustanova u kulturi jer su oni najbolje upućeni u stanje na terenu. Naime, pregovaračko tijelo odluka je gradonačelnika i činjenica je da ono nije uključivalo sve ravnatelje ustanova u kulturi“.
- Umjesto ignoriranja, stvaranja prepreka i stava „ne može se“, tražimo proaktivno rješavanje problema. Građani zaslužuju učinkovite i odgovorne vlasti koje će se aktivno baviti njihovim potrebama i brinuti se za njihove interese. Koliko god se volio ponositi titulom transparentnosti, Grad Rijeka zazire od javnog, otvorenog i pravednog, te priliku vidi u odgađanju i/li zataškavanju problema i selektivnom pristupu. Bez dobre uprave nema napretka. Duboko smo nezadovoljni načinom nerada Marka Filipovića zbog kojeg je ovaj grad sve više njegov talac, upozorila je vijećnica Iva Rinčić.
- Već smo govorili o mogućim rješenjima. To su jasna i dugoročna politika plaća s dinamičnom osnovicom, nova sistematizacija radnih mjesta na razini sustava, osnivanje zajedničkog pregovaračkog tijela predstavnika izvršne vlasti i svih sindikata investicije u obrazovanje i usavršavanje djelatnika te izrada modela zadržavanja radnika, zaključila je nezavisna vijećnica Iva Rinčić na konferenciji za novinare.
