Marcelogobius, novoopisani rod riba nazvan po djelatniku Prirodoslovnog muzeja Rijeka
Autor: Nikola Cvjetović 27.11.2023
Rad je značajan za Prirodoslovni muzej Rijeka jer je jedan od dva novoopisana roda, Marcelogobius, dobio ime po našem djelatniku, s obrazloženjem da je rod nazvan u čast hrvatskom biologu, Marcelu Kovačiću, kao vodećem aktivnom stručnjaku za glavoče Istočnog Atlantika, Mediterana i Pontokaspijske regije, poručili su iz Muzeja.
Rijeka - Prošli tjedan je iz tiska izašao znanstveni članak „Didogobius lanceolatus sp. nov., a new goby species from Mauritania, with diagnoses for two new gobiine genera“ njemačkih znanstvenika. Rad je značajan za Prirodoslovni muzej Rijeka jer je jedan od dva novoopisana roda, Marcelogobius, dobio ime po našem djelatniku, s obrazloženjem da je rod nazvan u čast hrvatskom biologu, Marcelu Kovačiću, kao vodećem aktivnom stručnjaku za glavoče Istočnog Atlantika, Mediterana i Pontokaspijske regije, poručili su iz Muzeja.
U svijetu se vrste riba često nazivaju po imenima ljudi važnih za to područje rada. Kod rodova, zato što ih je oko desetak puta manje i što je neopisanih rodova preostalo puno manje, to je puno rjeđe.
Što su glavoči? To je najbrojnija porodica riba na svijetu, s oko dvije tisuće vrsta. Zato jer su glavoči vrlo brojni, vrlo slični i mnogi vrlo mali, najsloženije su ribe za određivanje, tako da imaju svoje specijalizirane stručnjake, gobiologe. Na primjer, poznati gobiolog u 20. stoljeću bio je japanski car Akihito.
Tko je Marcelo Kovačić? Naš kolega, djelatnik Muzeja od 1992. godine, doktor znanosti i muzejski savjetnik zoolog, jedan je od znanstveno najcitiranijih hrvatskih zoologa, koji je opisao oko 40 novih vrsta riba iz različitih dijelova svijeta i objavio oko 140 znanstvenih članaka u koautorstvu sa znanstvenicima iz tridesetak zemalja svijeta. Kada je opisao svoju prvu novu vrstu 2000. godine, Marcelo Kovačić je bio prvi hrvatski znanstvenik koji je opisao neku vrstu riba, i kralježnjaka općenito, nakon skoro stotinu godina, jer su kroz 20. stoljeće naši znanstvenici u najboljem slučaju opisivali podvrste, a inozemni stručnjaci su dolazili opisati nove vrste iz Hrvatske.
Prirodoslovni muzej Rijeka nije veliki europski muzej i zato je posebno ponosan je na svoj znanstveni utjecaj i na svoje zbirke. Na primjer, možemo se pohvaliti da u svojoj ihtiološkoj zbirci, sa preko 20.000 primjeraka riba, imamo oko stotinjak tipova riba koji pripadaju 31 vrsti, od toga 16 holotipova. Tipovi su primjerci na kojima su opisane nove vrste i ono su najvrijednije što neki prirodoslovni muzej može imati.
