Milaković na konferenciji SuTra 2026: Modernizacija prometnog sustava preduvjet je za učinkovitije upravljanje prometom u Rijeci
Autor: Nikola Cvjetović 06.11.2026
Osim modernizacije semaforskog sustava, Milaković je govorio i o mogućnostima korištenja podataka za kvalitetnije planiranje javnog gradskog prijevoza
Opatija - Digitalna transformacija gradskog prometa, mogućnosti primjene suvremenih prometnih modela te važnost prikupljanja i korištenja podataka bile su središnje teme panel-rasprave održane u Opatiji, u sklopu međunarodne konferencije SuTra 2026. U raspravi je sudjelovao i zamjenik gradonačelnice Rijeke Aleksandar-Saša Milaković, koji je govorio o izazovima s kojima se Rijeka suočava u upravljanju prometom te mogućnostima modernizacije prometne infrastrukture i boljeg planiranja javnog prijevoza.
Panel pod nazivom „Prometni modeli u funkciji digitalne transformacije gradova i prometnih informacijskih usluga za građane“ okupio je predstavnike gradskih vlasti, znanstvene zajednice, prometnih i tehnoloških tvrtki te javnih prijevoznika.
Jedno od ključnih pitanja bilo je koliko gradovi danas poznaju vlastite prometne sustave, raspolažu li kvalitetnim podacima za planiranje i upravljanje prometom te koliko su spremni za primjenu naprednih digitalnih rješenja.
Govoreći o riječkim iskustvima, zamjenik gradonačelnice Aleksandar Saša Milaković istaknuo je da je uključivanje gradova u razvoj i primjenu novih prometnih tehnologija ne samo poželjno nego i nužno. Pritom se osvrnuo na prethodno predstavljeni sustav PTV Optima, koji omogućuje simuliranje prometnih situacija i predviđanje učinaka različitih mjera na protočnost prometa.
„Rješenja koja smo danas vidjeli namijenjena su upravo prometu u gradovima i jedino njihovom konkretnom primjenom možemo opravdati ulaganje resursa u njihov razvoj“, istaknuo je Milaković.
Pritom je upozorio da se Rijeka, prije primjene naprednih sustava za analizu i predviđanje prometnih tokova, mora suočiti s određenim tehničkim ograničenjima postojeće infrastrukture.
„Naši najveći problemi trenutačno nisu toliko povezani s podacima koliko su tehničke prirode. Primjerice, semafori se i danas u velikoj mjeri podešavaju ručno. Ne možemo iz jednog centra mijenjati njihove postavke, nego djelatnik mora fizički doći do semaforskog uređaja i prilagoditi intervale svjetala. Teško je govoriti o naprednom upravljanju prometom dok imamo takva tehnološka ograničenja“, kazao je Milaković.
Naglasio je daje modernizacija postojećeg sustava jedan od važnih koraka prema učinkovitijem upravljanju gradskim prometom.
Suvremeni sustavi omogućuju praćenje prometnih tokova u stvarnom vremenu, simuliranje različitih prometnih situacija i prilagodbu rada semafora stvarnim uvjetima na prometnicama. Takva rješenja mogu pridonijeti boljoj protočnosti prometa, smanjenju zagušenja i učinkovitijem korištenju postojeće prometne infrastrukture.
Podaci o kretanju stanovništva za bolje planiranje autobusnih linija
Osim modernizacije semaforskog sustava, Milaković je govorio i o mogućnostima korištenja podataka za kvalitetnije planiranje javnog gradskog prijevoza.
Istaknuo je suradnju s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla na projektu koji bi trebao omogućiti bolje razumijevanje svakodnevnih potreba građana za prijevozom i poslužiti kao podloga za optimizaciju autobusnih linija.
„U javnom prijevozu podatke možemo koristiti za optimizaciju autobusnih ruta. Trenutačno smo u zajedničkom projektu u kojemu nastojimo pribaviti podatke o kretanju stanovništva kako bismo mogli kvalitetnije planirati mrežu autobusnih linija. Ona je postavljena prije nekoliko desetljeća, a danas nemamo dovoljno preciznu sliku o tome koliko se ljudi i iz kojih dijelova grada svakodnevno kreće“, objasnio je Milaković.
Prema njegovim riječima, korištenjem podataka telekomunikacijskih operatora, uz njihovu odgovarajuću analizu i obradu, stvorili bi se uvjeti za bolje usklađivanje mreže autobusnih linija sa stvarnim potrebama putnika.
Time bi se, umjesto oslanjanja isključivo na postojeće obrasce prometovanja i povremene analize, omogućilo planiranje javnog prijevoza na temelju podataka o svakodnevnom kretanju stanovništva.
Predstavljene mogućnosti predviđanja prometnih zagušenja
O mogućnostima primjene takvih tehnologija govorio je Daniel Hamrle iz austrijske tvrtke PTV Group, koji je uoči panel-rasprave putem videoveze predstavio softversko rješenje PTV Optima, namijenjeno modeliranju, predviđanju i upravljanju prometom u stvarnom vremenu.
Riječ je o sustavu koji povezuje postojeće prometne modele s aktualnim podacima o prometnim opterećenjima, brzinama kretanja vozila, radovima i zatvaranjima prometnica. Na temelju tih informacija moguće je simulirati razvoj prometne situacije, usporediti različite scenarije i procijeniti učinke pojedinih mjera prije njihove primjene.
Primjerice, sustav može predvidjeti kako bi promjena rada semafora, zatvaranje određene prometnice ili usmjeravanje vozila na alternativni pravac utjecali na protočnost prometa. Predstavljene su i mogućnosti njegove primjene u smanjenju emisija štetnih plinova te kvalitetnijoj koordinaciji planiranih radova na prometnicama.
Takva rješenja predstavljaju jedan od smjerova razvoja suvremenih gradskih prometnih sustava, u kojima se odluke sve više temelje na kontinuiranom praćenju i analizi stvarnih prometnih uvjeta.
Od prikupljanja podataka do njihove konkretne primjene
Na panelu su sudjelovali i Ivan Oleksa iz Ernst & Young Consultinga, Saša Vojvodić iz Ericssona Nikole Tesla, Tomislav Krljan iz tvrtke PTV Austria,Nikole Tesle te Sanjin Kuljanić iz Jadrolinije.
Razgovaralo se o izazovima u primjeni prometnih modela u hrvatskim gradovima, među kojima su nedovoljno sustavno prikupljanje podataka, njihova nepovezanost te potreba za kvalitetnijom izradom i korištenjem prometnih studija.
Posebno je istaknuta važnost kontinuiranog prikupljanja podataka jer se prometne okolnosti svakodnevno mijenjaju, među ostalim zbog radova na prometnicama, privremenih regulacija i različitih prometnih opterećenja.
Sudionici su upozorili i na činjenicu da samo posjedovanje podataka nije dovoljno. Kako bi oni postali koristan alat za donošenje odluka, potrebno ih je povezati, analizirati i pretvoriti u informacije koje omogućuju predviđanje prometnih situacija i pravodobno reagiranje.
U tom je kontekstu bilo riječi i o važnosti dostupnosti prometnih podataka te njihovu korištenju za razvoj digitalnih usluga namijenjenih građanima.
Iz perspektive javnog pomorskog prijevoza, predstavnik Jadrolinije Sanjin Kuljanić govorio je o važnosti kvalitetnog prikupljanja podataka o prometovanju brodova, putnicima, vozilima i potrošnji goriva kao temelju za daljnju digitalizaciju poslovanja.
Rasprava je otvorila i šire pitanje kako prometne modele, koji se često izrađuju za potrebe pojedinačnih studija ili infrastrukturnih projekata, pretvoriti u alate koji se redovito ažuriraju i koriste u svakodnevnom planiranju prometa. Pritom je važna suradnja gradskih uprava, javnih prijevoznika, znanstvenih institucija i tehnoloških tvrtki kako bi se dostupni podaci što bolje iskoristili za kvalitetnije prometne odluke i usluge građanima.
Panel su moderirali profesori Neven Grubišić s Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Luka Novačko s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
