Miletić u Gradskom vijeću upozorio na zanemarivanje antičkog mozaika i srednjovjekovnog zida u Rijeci
Autor: Nikola Cvjetović 26.02.2026
Rasprava o baštini Starog grada ponovno otvorila pitanje prezentacije najvećeg antičkog mozaika u Hrvatskoj i povratka bedema na Klobučarićev trg
Rijeka – Na aktualnom satu Gradskog vijeća grada Rijeke vijećnik Predrag Miletić (Lista za Rijeku) upozorio je na dugogodišnje zanemarivanje riječke povijesne baštine u Starom gradu, istaknuvši problem antičkog mozaika kod Kosog tornja i srednjovjekovnog zida na Klobučarićevu trgu.
Miletić je podsjetio kako su arheološka istraživanja 2008. godine otkrila vrijedan antički mozaik, što je tada izazvalo velik interes javnosti i očekivanja da će nalaz biti trajno prezentiran. Umjesto toga, mozaik je, tvrdi, prekriven asfaltom te nikada nije sustavno valoriziran ni uključen u gradske planove.
Posebno je naglasio da u proračunu za 2026. godinu, kao ni u projekcijama za 2027. i 2028., nisu predviđena sredstva za rješavanje pitanja ni antičkog mozaika ni srednjovjekovnog zida. Situaciju je ocijenio „primjerom kulturocida nad vlastitom baštinom“ te upitao hoće li gradska uprava konačno pokrenuti konkretne korake.
Osvrnuo se i na sudbinu srednjovjekovnog zida na Klobučarićevu trgu, koji je 2005. uklonjen zbog izgradnje garaže, izrezan i deponiran. Prema njegovim riječima, zid se i danas nalazi izvan svoje izvorne lokacije, unatoč tome što na trgu postoji postament predviđen za njegov povratak.
Gradonačelnica Iva Rinčić odgovorila je kako je za povratak gradskog bedema nužna cjelovita rekonstrukcija Klobučarićeva trga te da će se u tom kontekstu razmotriti mogućnost njegova vraćanja. Što se tiče antičkog mozaika, istaknula je da s temom nije detaljno upoznata, ali je najavila mogućnost otvaranja razgovora s konzervatorima, s obzirom na to da je predstavnica konzervatorske struke članica Upravnog vijeća Zavoda.
U replici je Miletić dodatno naglasio kako je riječ o najvećem antičkom mozaiku pronađenom na tlu Hrvatske te da je nužna aktivna suradnja s domaćim i europskim stručnjacima radi njegove trajne prezentacije na lokaciji nalaza. Podsjetio je i da su još 2022. godine pokretane inicijative za povratak srednjovjekovnog zida, no bez konkretne realizacije.
Rasprava je tako ponovno otvorila pitanje odnosa grada prema arheološkoj i srednjovjekovnoj baštini u povijesnoj jezgri, koje već godinama čeka sustavno rješenje.
