Može li umjetna inteligencija donositi bolje odluke od ljudi? Svjetski stručnjaci raspravljali u Rijeci i Opatiji

MIT, Wharton, UCL i druge ugledne institucije okupile su znanstvenike u Rijeci i Opatiji na međunarodnom programu Zaklade Lürssen posvećenom budućnosti predviđanja i umjetne inteligencije.

RIJEKA/OPATIJA – Može li umjetna inteligencija poboljšati način na koji predviđamo buduće događaje i donosimo odluke ili bi oslanjanje na iste algoritme moglo smanjiti raznolikost ljudskih procjena? Upravo su ta pitanja bila u središtu međunarodnog Principal Fellowship Programa 2026. Zaklade Lürssen, koji je od 26. rujna do 3. listopada održan u Rijeci i Opatiji.

Tijekom osmodnevnog programa istraživači i profesori iz vodećih svjetskih znanstvenih institucija iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Švicarske, Izraela, Maroka, Hrvatske i regije raspravljali su o odnosu ljudske i umjetne inteligencije, predviđanju budućih događaja te utjecaju razvoja umjetne inteligencije na društvo, politiku, gospodarstvo i znanost.

Program je okupio međunarodnu istraživačku skupinu koju predvode dugogodišnji suradnici Zaklade Lürssen s američkog MIT-a, a njegov središnji dio bila je dvodnevna znanstvena radionica „Budućnost predviđanja: kolektivna i umjetna inteligencija“, održana 1. i 2. listopada u Opatiji.

Može li „mudrost mnoštva“ biti bolja od pojedinačnog stručnjaka?

Jedna od ključnih tema programa bio je fenomen poznat kao „mudrost mnoštva“, prema kojem objedinjene procjene većeg broja ljudi u određenim okolnostima mogu nadmašiti procjenu pojedinačnog stručnjaka.

Takav pristup danas se koristi u različitim područjima – od predikcijskih tržišta i istraživanja tržišta do dizajna proizvoda, političkih anketa i provjere činjenica na velikim tehnološkim platformama.

Posebna pozornost posvećena je tome kako u takve sustave uključiti umjetnu inteligenciju.

Iako UI može većem broju ljudi olakšati pristup alatima za predviđanje, znanstvenici upozoravaju i na moguće probleme. Ako se prognostičari počnu oslanjati na iste informacije koje proizvode isti sustavi umjetne inteligencije, raznolikost mišljenja mogla bi se smanjiti, a time i kvaliteta kolektivnih procjena.

Raspravljalo se i o pouzdanosti algoritamski generiranih prognoza te o ograničenjima tehničkih modela koji se često temelje na pretpostavkama koje ne moraju odgovarati stvarnim uvjetima.

Od kognitivnih znanosti do demokracije

Dvodnevna radionica okupila je više od dvadeset izlagača kroz četiri istraživačke i dvije „espresso“ sesije, u kojima su kratka izlaganja predstavili mlađi istraživači.

Prvi dan bio je posvećen kognitivnim znanostima, procesima donošenja odluka te ponašanju pojedinaca i skupina. Među temama bile su metakognicija ljudi i sustava umjetne inteligencije, psihologija prokrastinacije te pitanje kako korištenje istih skupova podataka među AI agentima može utjecati na kvalitetu kolektivnih procjena.

Drugog dana fokus se proširio na etičke, političke i društvene posljedice razvoja umjetne inteligencije. Sudionici su raspravljali o odnosu umjetne inteligencije i demokracije, granicama delegiranja odluka AI sustavima, polarizaciji stavova u digitalnom okruženju, ulozi medija i javnih politika te mogućnosti da umjetna inteligencija potakne veći politički angažman mladih.

U Rijeku i Opatiju stigli stručnjaci s MIT-a, Whartona i UCL-a

Program su vodili Dražen Prelec, profesor menadžmenta i ekonomije na MIT Sloan School of Management, te Danica Mijović-Prelec, znanstvenica i suosnivačica Sloanova laboratorija za neuroekonomiju na MIT-u.

Prelec je poznat po razvoju metode „Bayesianski serum istine“, koja omogućuje identifikaciju točnih, ali manjinskih mišljenja u ispitivanjima javnog mnijenja u situacijama kada ne postoji jasan vanjski kriterij istine. Jedan od ciljeva ovogodišnjeg programa bio je istražiti mogućnosti šire primjene tog modela u predviđanju i kolektivnom odlučivanju.

Među sudionicima bili su i John McCoy s Wharton Schoola Sveučilišta Pennsylvania, Émile Servan-Schreiber s Mohammed VI Polytechnic Universityja i osnivač platforme Hypermind, Rave da Silveira sa Sveučilišta u Baselu i Sveučilišta u Zürichu, Steve Fleming sa University College London te Yonatan Loewenstein s Hebrew University of Jerusalem, uz brojne druge istraživače.

Radionica je organizirana u suradnji s istraživačkim projektom „Epistemička demokracija u digitalnom dobu“ (EDDD), koji financira Hrvatska zaklada za znanost, te akademskim partnerima Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Institutom za filozofiju i društvenu teoriju Sveučilišta u Beogradu.

„Budućnost predviđanja neće ovisiti samo o umjetnoj inteligenciji“

Izvršna direktorica Lürssen Design Centra Kvarner Teuta Duletić istaknula je kako je važno otvarati interdisciplinarni prostor za raspravu o ulozi novih tehnologija.

„Umjetna inteligencija više nije tema budućnosti nego dio naše svakodnevice. Upravo zato važno je otvarati prostor za interdisciplinarne razgovore o tome kako ćemo koristiti nove tehnologije, kako ćemo donositi odluke i kako ćemo očuvati vrijednost ljudske prosudbe u svijetu koji se ubrzano mijenja“, poručila je Duletić.

Članica Upravnog odbora Zaklade Lürssen Snježana Prijić-Samaržija naglasila je da budućnost predviđanja neće ovisiti samo o tehnološkom napretku.

„Jedan od najvažnijih zaključaka programa jest da budućnost predviđanja neće ovisiti samo o tome koliko su napredni sustavi umjetne inteligencije, nego i o tome kako ćemo povezivati ljudsko znanje, različite perspektive i kritičko promišljanje“, istaknula je Prijić-Samaržija.

Dodala je kako pitanja kolektivne i umjetne inteligencije danas nadilaze granice tehnologije te izravno utječu na demokraciju, obrazovanje, javne politike i društveni razvoj.

U studenom u Rijeku stiže profesor s MIT-a

Program Zaklade Lürssen nastavit će se u studenom, kada će u Rijeci gostovati Themistoklis P. Sapsis, profesor strojarstva i oceanskog inženjerstva na MIT-u te ravnatelj Centra za oceansko inženjerstvo.

Njegovo predavanje bit će posvećeno predviđanju u maritimnom sektoru, donošenju odluka u uvjetima neizvjesnosti te analizi pomorskih rizika.

Ovogodišnji program Zaklade Lürssen tako je Rijeku i Opatiju pretvorio u mjesto susreta međunarodnih stručnjaka koji su kroz različite znanstvene perspektive pokušali odgovoriti na jedno od sve važnijih pitanja suvremenog društva – kako najbolje povezati sposobnosti ljudi i umjetne inteligencije kada treba predvidjeti budućnost i donijeti odluku.

Follow @torpedo_media