Na današnji dan osnovan Gradski vatrogasni zbor Rijeka – najstarija profesionalna postrojba u Hrvatskoj

U Rijeci je toga 26. siječnja 1863. godine ustrojen gradski Vatrogasni zbor, prva profesionalna vatrogasna postrojba u Hrvatskoj, koja je u početku brojila 32 člana...

Rijeka – Na današnji dan, 26. siječnja 1863. godine, riječka gradska uprava donijela je povijesnu odluku o osnivanju Gradskog vatrogasnog zbora Rijeka, prve profesionalne vatrogasne postrojbe u Rijeci i najstarije profesionalne vatrogasne službe u Hrvatskoj.

Briga o protupožarnoj zaštiti u Rijeci seže daleko u prošlost. Određene odredbe mogu se pronaći već u Gradskom statutu iz 1530. godine, no moderniji i sustavniji pristup započinje tek početkom 19. stoljeća, donošenjem prvih gradskih propisa o zaštiti od požara. Posjet vatrogascima i Civilnoj zaštitiU to vrijeme Rijeka je imala oko 3.000 stanovnika i prostirala se od Rječine do Žabice. Osim Staroga grada, zgrade su se nalazile i na suprotnoj strani Korza, iza kojih je započinjalo more, budući da lučke obale tada još nisu postojale. Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke danas broji oko 130 profesionalnih vatrogasaca, koji su tijekom prošle godine imali približno 1.700 intervencija. Zabilježen je pad broja šumskih požara, dok je istodobno došlo do porasta tehničkih intervencija. Najveći požar u prošloj godini bio je požar na zgradi u Zanonovoj ulici. Osnivanjem Gradskog vatrogasnog zbora 1863. godine, Rijeka je učinila ključan iskorak prema sigurnijem i organiziranijem urbanom životu, postavivši temelje suvremenog vatrogastva koje i danas štiti grad i njegove stanovnike.

Gradski vatrogasni zbor u početku je brojao 32 člana, od čega 10 profesionalnih vatrogasaca i 20 pomoćnih, a od samog osnutka bio je izravno podređen Gradskom magistratu, što je potvrđeno osnivačkim aktom iz 1863. godine. Zbor je bio zadužen za nadzor provedbe tadašnjeg Pravilnika o zapaljivim materijama te za sprječavanje širenja i gašenje požara na području grada.

Istoga dana usvojen je i prvi službeni Pravilnik Zbora gradskih vatrogasaca Rijeka, kojim su precizno definirane dužnosti, odgovornosti i način rada vatrogasne službe. Za prvog zapovjednika imenovan je Antonio Pullin, koji je bio odgovoran za organizaciju postrojbe i strogu provedbu propisanih pravila.

Vatrogasna služba već je tada imala izniman društveni značaj. Zvanje vatrogasca smatralo se čašću i prestižnim zanimanjem, a ulazak u službu bio je moguć isključivo putem natječaja. Pravilnik je propisivao strogu disciplinu – vatrogasci nisu smjeli napuštati grad niti stupiti u brak bez odobrenja zapovjednika, a svaki izostanak s intervencije bio je najstrože kažnjavan.

Osnivanje profesionalne vatrogasne postrojbe izravno je potaknuto velikim požarom mlina u Žaklju 1862. godine, jednim od najvećih požara u riječkoj povijesti, u kojem je uništeno najveće industrijsko postrojenje toga doba, a brojne su obitelji ostale bez izvora prihoda. Taj je događaj bio jasan signal da zaštita od požara mora biti sustavno i profesionalno organizirana.

Danas Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke broji oko 130 profesionalnih vatrogasaca, koji godišnje imaju približno 1.700 intervencija. Iako je zabilježen pad broja šumskih požara, raste broj tehničkih intervencija, dok je najveći požar prošle godine bio onaj na zgradi u Zanonovoj ulici.

Osnivanjem Gradskog vatrogasnog zbora 1863. godine, Rijeka je učinila ključan korak prema sigurnijem i organiziranijem urbanom životu, postavivši temelje vatrogastva koje već više od stoljeća i pol štiti grad i njegove stanovnike.

Follow @torpedo_media