Na današnji dan osnovana je prva vatrogasna postrojba u Rijeci, ujedno najstarija u Hrvatskoj

U Rijeci je toga 26. siječnja 1863. godine ustrojen gradski Vatrogasni zbor, prva profesionalna vatrogasna postrojba u Hrvatskoj, koja je u početku brojila 32 člana.

Rijeka - Na današnji dan, 26. siječnja 1863. godine, riječka gradska uprava donijela je povijesnu odluku kojom je osnovan Gradski vatrogasni zbor Rijeka – prva profesionalna vatrogasna postrojba u Rijeci i najstarija u Hrvatskoj.

U Rijeci je toga 26. siječnja 1863. godine ustrojen gradski Vatrogasni zbor, prva profesionalna vatrogasna postrojba u Hrvatskoj, koja je u početku brojila 32 člana.

Već tada vatrogasci su bili podređeni Gradskom magistratu, što potvrđuje i osnivački akt iz 1863. godine. U tom dokumentu stoji da je Zbor gradskih vatrogasaca Rijeka izravno podređen Gradskom magistratu te zadužen za nadgledanje provođenja važećeg „Pravilnika o zapaljivim materijama“ od 30. listopada 1859. godine, kao i za pružanje pomoći u sprječavanju širenja i gašenju požara.

Odlukom Gradskog vijeća toga dana ustrojena je postrojba sastavljena od deset profesionalnih vatrogasaca i dvadeset pomoćnih vatrogasaca. Istodobno je usvojen i prvi službeni Pravilnik „Zbora gradskih vatrogasaca Rijeka“, kojim su jasno i precizno definirane dužnosti, odgovornosti te način rada ove službe.

Prvi zapovjednik i stroga pravila službe
Na temelju zaključka gradske komisije, za prvog zapovjednika Gradskog vatrogasnog zbora Rijeka imenovan je Antonio Pul(l)in, kojemu je povjerena briga o organizaciji postrojbe i provedbi svih odredbi Pravilnika.

Već tada bilo je jasno koliko je dobro organizirana vatrogasna služba važna za sigurnost grada. Zvanje vatrogasca smatralo se velikom čašću i prestižnim zanimanjem koje je donosilo društveni ugled, ali i određene građanske povlastice. Ulazak u redovnu vatrogasnu službu bio je moguć isključivo putem natjecanja, a od pripadnika Zbora zahtijevala se iznimna disciplina.

Pravilnik je strogo zabranjivao bilo kakvo neprimjereno ponašanje, ne samo u službi nego i izvan nje. Vatrogasci nisu smjeli napuštati grad niti stupati u brak bez odobrenja zapovjednika.

Posebno je upečatljiv članak 32. Pravilnika, u kojem stoji:

„Ne samo na zvon zvona i na bubnjanje bubnjeva, već i na svaki drugi glas o požaru ili uzbuni zbog požara, bilo noću bilo danju, svaki vatrogasac, kako redovni, tako i pomoćni, ima bez ikakva oklijevanja pojuriti prema spremištima da tamo dobije odgovarajuće zapovijedi. Svaki izostanak ili kašnjenje bit će najstrože kažnjeni.“

Veliki požar mlina u Žaklju – povod osnivanja Zbora
Osnivanje profesionalne vatrogasne službe izravno je potaknuto velikim požarom mlina u Žaklju 1862. godine, jednim od najvećih požara u riječkoj povijesti. Vatra je zahvatila industrijsko postrojenje „Stabilimento commerciale di farina in Zakalj“, smješteno u kanjonu Rječine, nedaleko od Rijeke.

Prema tadašnjim izvješćima, požar je izbio oko 22 sata, a na mjesto događaja odmah su upućeni civilni i vojni kapetani s ljudstvom i opremom, koji su stigli u 22:30 sati. U trenutku njihova dolaska gorjelo je čak pet zgrada.

Zahvaljujući nadljudskim naporima radnika i dimnjačara, nakon šest sati borbe s vatrom uspjelo se spasiti dva objekta. Unatoč tome, grad je ostao bez svojega najvećeg industrijskog postrojenja, a brojne obitelji izgubile su glavni izvor prihoda.

Taj događaj bio je jasan signal gradskim vlastima da se zaštita od požara mora sustavno, organizirano i profesionalno urediti.

Počeci protupožarne zaštite u Rijeci
Briga o protupožarnoj zaštiti u Rijeci seže daleko u prošlost. Određene odredbe mogu se pronaći već u Gradskom statutu iz 1530. godine, no moderniji i sustavniji pristup započinje tek početkom 19. stoljeća, donošenjem prvih gradskih propisa o zaštiti od požara.

Posjet vatrogascima i Civilnoj zaštitiU to vrijeme Rijeka je imala oko 3.000 stanovnika i prostirala se od Rječine do Žabice. Osim Staroga grada, zgrade su se nalazile i na suprotnoj strani Korza, iza kojih je započinjalo more, budući da lučke obale tada još nisu postojale.

Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke danas broji oko 130 profesionalnih vatrogasaca, koji su tijekom prošle godine imali približno 1.700 intervencija. Zabilježen je pad broja šumskih požara, dok je istodobno došlo do porasta tehničkih intervencija. Najveći požar u prošloj godini bio je požar na zgradi u Zanonovoj ulici.

Osnivanjem Gradskog vatrogasnog zbora 1863. godine, Rijeka je učinila ključan iskorak prema sigurnijem i organiziranijem urbanom životu, postavivši temelje suvremenog vatrogastva koje i danas štiti grad i njegove stanovnike.

Follow @torpedo_media