Na Kampusu održan razgovor na temu „Sprječavanje i borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“

Osudila je i klečanje muškaraca na zagrebačkom Trgu bana Jelačića koje traje već mjesecima rekavši kako je takva pojava u 21. stoljeću zastrašujuća.

Rijeka - Povodom obilježavanja 10 godina od potpisivanja i 5 godina od ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulske konvencije) u Republici Hrvatskoj, u okviru globalne kampanje 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja koja se održava od kraja studenog do početka prosinca svake godine, Sveučilište u Rijeci organiziralo je javni razgovor pod nazivom „Sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“.

Sudionici razgovora kojeg je moderirala predsjednica Vijeća za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci Sanja Barić bili su zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan, prorektor za znanost i umjetnost Sveučilišta u Rijeci Gordan Jelenić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, Paula Bogović ispred Udruge UZOR i Povjerenstva za ravnopravnost spolova Primorsko-goranske županije, Štefica Jagić Rađa ispred Odbora za ravnopravnost spolova Grada Rijeke, odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić i Iva Davorija u ime Udruge SOS Rijeka.
Valja podsjetiti kako je Istanbulska konvencija dokument koji štiti žene od svih oblika nasilja te u cilju ima sprječavati, progoniti i ukloniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji. Ova Konvencija pridonosi suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promiče punu ravnopravnost žena i muškaraca, uključujući i osnaživanje žena, a ujedno ima svrhu stvaranja sveobuhvatnog okvira, politika i mjera za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Govoreći o položaju žena, zamjenica Krpan je istaknula kako po tom pitanju poveći broj problema. „Tu je svakako pitanje rodne ravnopravnosti, odnosno neravnopravnosti, kojoj svjedočimo gotovo svakodnevno, na globalnoj razini. Potom, u kontekstu nacionalnih okvira, osim pitanja rodne ravnopravnosti, dolazimo do teme hrvatskog društva ravnopravnih žena i muškaraca, građanki i građana, ali i apsolutno nužnog dokidanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti. Dakako, ne smijemo zaboraviti niti aktivno zastupanje prava diskriminiranih skupina u društvu, pravo žene na izbor te naravno, nultu toleranciju prema svim oblicima nasilja nad ženama. Također, treba govoriti i o sveprisutnoj neravnoteži u segmentu opterećenosti žena i muškaraca u brizi za djecu, starije, kućanstvo. Žene ne rade samo 8 sati, njihovo radno vrijeme, nastavlja se i nakon dolaska s posla kući. To su problematike koje moramo isticati, o kojima moramo razgovarati kako bi se uvele neke konkretne promjene u društvu“, istaknula je Krpan.

Osudila je i klečanje muškaraca na zagrebačkom Trgu bana Jelačića koje traje već mjesecima rekavši kako je takva pojava u 21. stoljeću zastrašujuća.

Po pitanju zastupljenosti žena u poslu, Krpan je Grad Rijeku istaknula kao svijetli primjer rekavši kako od 10 postojećih gradskih odjela, čak 8 njih vode žene, kako je predsjednica Gradskog vijeća Grada Rijeke žena te kako u gradskoj upravi nema razlika u plaćama između muškaraca i žena.

Objasnila je i kako je Rijeka unatoč izostanku nacionalne potpore uvela u svoje osnovne škole Građanski odgoj i obrazovanje. „Cilj je bio doprinijeti stvaranju informiranog, aktivnog i odgovornog građanstva i drago mi je što je naš „riječki“ model prepoznati i u drugim gradovima, općinama i županijama u Hrvatskoj koje su ga preuzele. Ova Vlada je, kao i sve Vlade prije ove, jako zakasnila s uvođenjem nastavnog predmeta koji bi našu djecu i mlade učio životu u građanski uređenom društvu“, objasnila je Krpan i dodala kako od iduće školske godine u osnovnim školama kreće i eksperimentalno uvođenje Zdravstvenog odgoja i obrazovanja.

Zamjenica Krpan dotaknula se i crne statistike istaknuvši kako je u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina ubijeno čak 400 žena, samo zato što su žene čime se Hrvatska našla na trećem mjestu među zemljama članicama EU po broju ubijenih žena. „Mislim da je više nego jasno da su koraci u smjeru zaštite žena neophodni. Na tom tragu nastala je i rezolucija „Sigurno mjesto za žene“ koja je samo slijed onoga što Grad Rijeka čini već godinama. Tako Rijeka iz gradskog proračuna financira sigurnu kuću na tajnoj adresi te udruge i ustanove koje se direktno bave problemima zlostavljanih žena i djece, te rade sa počiniteljima nasilja i na taj način se aktivno sudjeluje u tretiranju i prevenciji nasilja u obitelji kao ozbiljnog problema današnjeg društva. Također, u skladu s rezolucijom „Sigurno mjesto za žene“ nastojimo razvijati nove programe s ciljem zaštite žena, djece, ali i prekidanja začaranog kruga generacijskog nasilja tj. naučenih obrazaca nasilnog ponašanja. U tom smislu, doista smatram da u Gradu Rijeci, putem obrazovnih programa, poduzetničkih programa, sufinanciranjem ustanova i udruga koje direktno adresiraju ovaj problem, odnosno problem nasilja nad žena i nasilja u obitelji, doista radi vrlo aktivno, vrlo pozitivno i vrlo progresivno, a to će svakako nastaviti i dalje, sve dok se ne postigne osnovni cilj Istanbulske konvencije – suzbijanje svih oblika diskriminacije žena i puna ravnopravnost žena i muškaraca, uz promicanje i poticanje te stvaranje sveobuhvatnog okvira, politika i mjera za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji“, zaključila je Krpan.

Follow @torpedo_media