Obilježavanje 75. obljetnice neprekidnog djelovanja Sveučilišne knjižnice Rijeka, najstarije riječke kulturne i obrazovne ustanove

Sveučilišna knjižnica će svoju slavljeničku 75. obljetnicu i Mjesec hrvatske knjige - razdoblje od 14. listopada (početak rada knjižnice 14. 10. 1948.) do 23. studenoga (početak tradicije knjižničarstva u Rijeci 23. 11. 1627.) - obilježiti s nekoliko aktivnosti i događaja

Rijeka - Dana 14. listopada navršava se 75. obljetnica postojanja i neprekidnog djelovanja Sveučilišne knjižnice Rijeka, najstarije riječke kulturne i obrazovne ustanove, čiji počeci sežu još u 1627. godinu, kada 23. studenoga isusovci u Rijeci osnivaju kolegij i gimnaziju i njoj pripadajuću knjižnicu.

Naučna biblioteka, kako se današnja Sveučilišna knjižnica tada zvala, osnovana je 14. listopada 1948. g., kada je riječki Gradski narodni odbor odlučio da se iz Gradske biblioteke izdvoji dio knjiga naučnog karaktera, koji će sačinjavati fond Naučne biblioteke u Rijeci. Dana 1. siječnja 1949. g. ona prelazi u nadležnost ondašnjeg Komiteta za naučne ustanove, Sveučilište i visoke škole Narodne Republike Hrvatske.

Naučna biblioteka u Rijeci bila je mjerodavna za knjižničnu građu na području koje je pokrivala tadašnja oblast Rijeka, prema aktu od 12. srpnja 1949. godine.
Pridruženom članicom Sveučilišta u Rijeci Naučna biblioteka postaje 1979. g., a u skladu s tada novim Zakonom o visokim učilištima (1993.), novi službeni naziv - Sveučilišna knjižnica Rijeka - dobiva 1995. godine.
Hrvatsko knjižničarsko društvo 2015. godine dodijelilo je priznanje „Knjižnica godine“ Sveučilišnoj knjižnici Rijeka za posebnu kvalitetu njezinoga rada, a na primjer i uzor svim hrvatskim knjižnicama.
Godišnja nagrada Grada Rijeke Sveučilišnoj knjižnici dodijeljena je 2016. godine za izniman doprinos razvoju riječkog i hrvatskog sveučilišnog knjižničarstva.
Sveučilište u Rijeci dodijelilo je Zahvalnicu za značajne iskorake i provedbu politike otvorene znanosti Sveučilišnoj knjižnici Rijeka u prosincu 2021. godine.

Zgrada u kojoj je danas knjižnica smještena građena je krajem 19. stoljeća u tadašnjoj ulici via Clotilde inferiore (danas Dolac 1) za potrebe ženske osmogodišnje građanske škole na talijanskome jeziku (Scuola elementare femminile Emma Brentari) i dovršena 1887. godine.
Naručitelj je bio tadašnji riječki gradonačelnik Giovanni de Ciotta (1872. – 1896.), a izgrađena je prema projektu tršćanskog arhitekta Giacoma Zammattija (1883. – 1905.) u stilu talijanske visoke renesanse. Uzor arhitektu bila je zgrada Bibliotece Marciane u Veneciji.
Nakon savezničkog bombardiranja 1945. godine, zgrada je adaptirana sredinom 1948. – 1954. za smještaj Naučne biblioteke, današnje Sveučilišne knjižnice Rijeka.

Sveučilišna knjižnica će svoju slavljeničku 75. obljetnicu i Mjesec hrvatske knjige - razdoblje od 14. listopada (početak rada knjižnice 14. 10. 1948.) do 23. studenoga (početak tradicije knjižničarstva u Rijeci 23. 11. 1627.) - obilježiti s nekoliko aktivnosti i događaja:

- Virtualnom izložbom fotografija Akademik iz kontejnera - ki je Branko Fučić - posvećenom akademiku Branku Fučiću (ove se godine navršava 55. obljetnica izložbe.). Autor izložbe fotografija je majstor filma i fotografije Petar Trinajstić, dugogodišnji prijatelj i suradnik Branka Fučića, a postavljena je uz 50. godišnjicu izložbe Glagoljica 31. prosinca 2018. g. u prostoru izložbe.
- Predstavljanjem izdavačkog projekta Pretisak i latinična transliteracija teksta Oficii rimski Šimuna Kožičića Benje (Rijeka, 1530.) - suizdanje s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu (10. studenoga u 12.00 sati povodom Dana knjižnice 11. studenoga).
U prvoj polovici 16. stoljeća s radom je započela glagoljska tiskara u Rijeci, a pokrenuo ju je 1530. godine Šimun Kožičić Benja. Sva djela riječke tiskare (ukupno ih je šest) bila su dosad dostupna kao pretisak, osim prve datirane knjige, molitvenika tiskanog 15. prosinca 1530. pod naslovom Oficii rimski, zbog čega je pokrenut nakladnički projekt suizdavanja faksimila Oficija rimskog s latiničnom transliteracijom u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, koji je priredila prof. dr. sc. Sanja Zubčić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

-Predstavljanjem digitalizirane zbirke stare i rijetke građe Zbirke pričaju na društvenim mrežama

Tijekom 2023. godine Sveučilišna knjižnica Rijeka započela je s predstavljanjem svoje digitalizirane zbirke stare i rijetke građe na društvenim mrežama. Pod popularnim heštegom Zbirke pričaju izdvajaju se naslovi koji su vezani za povijest i običaje grada Rijeke i njezine okolice, koji se povezuju s poznatim mjestima, ljudima i kulturom našega grada. Cilj ovog načina promoviranja jest ukazati na važnost i vrijednost zbirki stare i rijetke građe uz pomoć svakodnevo prisutnih i popularnih platfomi (Facebook, Instagram).

O 75. obljetnici Sveučilišna knjižnica je:
Izradila dvije virtualne izložbe, kojima je predstavila život i djelo dvojice akademika riječke znanstvene zajednice:
akademika Daniela Rukavine - https://svkri.uniri.hr/akademik-rukavina/ i
akademika Branka Fučića - Branko Fučić - Sveučilišna knjižnica Rijeka (uniri.hr)
Izdavačkim projektom Pretisak i latinična transliteracija teksta Oficii rimski Šimuna Kožičića Benje (Rijeka, 1530.) u potpunosti zaokružila pretiske izdanja riječke glagoljske tiskare Šimuna Kožičića
Završila digitalizaciju i pohranu cjelovite zbirke doktorskih disertacija Sveučilišta u Rijeci

Follow @torpedo_media