Od hrvatskog dinara, preko kune do eura
Autor: Sanja Tumara 09.06.2022
Dana 5. rujna na snagu stupa dvojno iskazivanje cijena, i u kunama i u eurima, dok će euro postati naša službena valuta 1. siječnja 2023. godine. To će Hrvatskoj biti treća promjena valute, a kune koje se nalaze u bankama od tog 1. siječnja bit će zamijenjene u eure, najvjerojatnije prema tečaju 7,53450.
RIJEKA–Ovaj će rujan biti zapamćen u Hrvatskoj – naime, 5. rujna na snagu stupa dvojno iskazivanje cijena, i u kunama i u eurima, koje će trajati cijelu iduću godinu, zaključno s 31. prosincem 2023. godine.Euro bi trebao postati naša službena valuta 1. siječnja 2023. godine. To će Hrvatskoj biti treća promjena valute, 1991. godine hrvatski dinar zamijenio je jugoslavenski dinar, dok se uvođenje kune 1994. smatra jednim od najsloženijih projekata Hrvatske narodne banke. Sve kune koje se nalaze u bankama, dakle plaće, mirovine, krediti, depoziti… od tog 1. siječnja bit će zamijenjeni u eure, najvjerojatnije prema tečaju s kojim je Hrvatska ušla u tečajni mehanizam II, ERM II - 7,53450. Kunski i eurski računi u bankama spojit će se u jedan na kojem će biti novo stanje.S danom uvođenja eura počet će i 14-dnevno razdoblje dvojnog optjecaja,tijekom kojeg će se prilikom transakcija gotovim novcem kao zakonsko sredstvo plaćanja istodobno koristiti euro i kuna.
Kako je naglasio sam premijer Andrej Plenković, „nema troškova za građane prilikom zamjene gotovog novca kune u euro cijelih idućih godinu dana. Svi će moći i u bankama i u Hrvatskoj pošti i u FINI mijenjati kune za eure bez naknada. Dakle, mogu ih ili položiti u banku još cijelu 2023. ili doći u banku, dati kune i za njih dobiti eure“.
Naravno, i nakon tog roka trajno će se kune moći donijeti u Hrvatsku narodnu banku i biti zamijenjene za euro, no to ne odnosi na kovanice, nego samo na papirnate novčanice. Kovanice će se moći zamijeniti za eure još naknadno dvije godine.
Neki su se trgovci i ugostitelji požurili i već počeli cijene iskazivati dvojno, kako bi olakšali prijelaz, dok kod drugih ove promjene izazivaju brigu. Premda se tijekom postupka uvođenja eura primjenjuju načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti, mnogi se građani boje dodatnih poskupljenja.
Zanimljivo je da će Hrvatska sama izrađivati kovanice jer za euro-kovanice postoji nacionalna strana, dok je papirnati novac zajednički za sve zemlje EU-a i on se posuđuje od Eurosustava. Procjenjuje se da će Hrvatska za izradu kovanica i posudbu novčanica trebati oko 881 milijun kuna.
Nakon što su Europska komisija i Europska središnja banka objavile konvergencijsko izvješće u kojem stoji da je Hrvatska spremna za uvođenje eura 1. siječnja sljedeće godine, čeka nas još samo pozitivna odluka Europske komisije. Ona se očekuje 12. srpnja na sastanku Vijeća ministara financija u Bruxellesu. Hrvatska će, tako, postati 20. zemlja sa zajedničkom euro-valutom.
