Od morskih šuma do čaše vina: Znanost u prolazu vraća se na riječki Korzo

Autor: Marina Brajkovic 29.09.2026

Rijeka_Korzo_Ura_ilustracija

4. listopada na Korzu

Rijeka - Drugo riječko izdanje manifestacije Znanost u prolazu održat će se u nedjelju, 4. listopada 2026., s početkom u 10.30 sati na Korzu.

Dvanaest znanstvenica iz Rijeke, Pule, Zagreba, Rovinja i Poreča svoja će istraživanja približiti građanima kroz kratka predavanja, interaktivne radionice i razgovore te riječki Korzo pretvoriti u mjesto susreta znanosti i znatiželjnih umova.

Mogu li se obnoviti morske šume u dijelovima Jadrana iz kojih su nestale? Kako klimatske promjene mijenjaju vino u našoj čaši? Zašto djeca moraju trčati, skakati i padati, što se događa u mozgu dok učimo čitati i kako nam matematika pomaže pronaći najkraći put?

Odgovore možete potražiti na internetu, ali puno ih je zanimljivije čuti iz prve ruke, od znanstvenica koje se tim temama bave svaki dan.

Zato 4. listopada prošećite Korzom, zastanite kod znanstvenica i obavezno ponesite što više pitanja.


Što vas sve čeka 4. listopada?

Mogu li se izgubljene morske šume vratiti u Jadran?
Ljiljana Iveša iz Centra za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković odvest će nas ispod površine mora, među morske šume koje stvaraju velike smeđe alge. One su dom brojnim morskim vrstama, ali su se uz zapadnu obalu Istre i u drugim dijelovima Jadrana posljednjih desetljeća povukle. U sklopu projekta REFINE mlade alge uzgajaju se u laboratoriju i vraćaju u more, a građani će moći doznati može li se tako obnoviti ono što je nestalo.

Ines Kovačić s Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli govorit će o dagnjama, kamenicama i kaneštrelama. Njihov rast i zdravlje ovise o uvjetima u moru pa nam mogu pomoći u praćenju promjena povezanih s onečišćenjem i klimom. A ljušture koje ostanu nakon ručka ili kao otpad iz uzgajališta ne moraju završiti kao smeće – mogu postati sirovina za beton i druge građevinske materijale.

Kako klimatske promjene utječu na vino koje pijemo? Sara Rossi iz Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču objašnjava da više temperature ubrzavaju dozrijevanje grožđa i povećavaju količinu šećera, što može dovesti do vina s više alkohola i drugačijom ravnotežom okusa. Također pokazuje kako znanost odgovara na te promjene, od biranja pravog trenutka za berbu i vrste kvasaca do primjene novih tehnologija u proizvodnji vina.

Što se događa u svijetu koji ne vidimo golim okom?

Dajana Kučić Grgić i Anja Rakas s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu otkrit će svijet mikroorganizama koji žive u vodi, tlu, hrani i na nama. Pokazat će kako znanstvenici provjeravaju djeluju li antibiotici na bakterije, zašto nastaje otpornost na antibiotike te što nam mikroorganizmi mogu otkriti o kvaliteti vode. Bit će riječi i o tome kako sudjeluju u razgradnji biorazgradljive i kompostabilne ambalaže.

Elena Petrović s Instituta Ruđer Bošković približit će svijet gljiva koje žive na biljkama, u njima i u tlu. Neke biljkama pomažu da rastu i lakše podnose stres, dok druge uzrokuju bolesti. Govorit će i o mikotoksinima te o tome zašto je važno odgovorno koristiti fungicide.

Mattea Mačkić Jovanović s Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci pokazat će što mogu slojevi materijala toliko tanki da ih ljudsko oko ne može vidjeti. Uz pomoć svjetlosti takvi poluvodički materijali mogu potaknuti razgradnju štetnih tvari, primjerice tekstilnih boja u onečišćenoj vodi. Građani će moći zaviriti i u svijet pretražne elektronske mikroskopije koja otkriva površinu materijala na mikroskopskoj razini.

Što se događa u mozgu dok učimo čitati?
Maja Kelić s Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci objasnit će što se događa u našem mozgu dok učimo čitati. Mozak nema unaprijed određeno područje samo za čitanje – tijekom učenja različiti se sustavi povezuju i prilagođavaju novom zadatku. Govorit će i o tome zašto neka djeca, unatoč sustavnoj poduci, teško svladavaju čitanje i pisanje te kako pratiti njihov napredak.
Iva Kristić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predstavit će mikrogliju, svojevrsnu „hitnu službu” mozga. Nakon oštećenja, primjerice moždanog udara, ona uklanja oštećeno tkivo i pokreće obranu i oporavak. No ako upala traje predugo, može dodatno oštetiti živčane stanice. Njezina istraživačka skupina ispituje mogu li prirodni spojevi iz biljaka poput lovora pomoći u preciznijoj kontroli tog procesa.

Zašto djeca moraju trčati, skakati i padati? Sanja Ljubičić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci pokazat će kako djeca razvijaju temeljne obrasce kretanja i koliko na njihov razvoj utječu slobodna igra i okruženje. Posjetitelji će moći doznati i kako znanstvenici precizno mjere dječje pokrete.


Možemo li glazbu slušati kao detektivi?

Sabina Vidulin s Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli pretvorit će sudionike u glazbene detektive. Predstavit će spoznajno-emocionalno slušanje glazbe, metodu koju je razvila i koja se primjenjuje u dijelu hrvatskih škola. Djeca, mladi i odrasli prepoznavat će emocije u glazbi te glazbena djela povezivati s pokretom, plesom i glumom.

Ivona Traunkar s Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci pokazat će da matematika nije samo ono što pišemo na ploči. Diskretna matematika pomaže nam u svakodnevnim situacijama, od pronalaženja najkraćeg puta do sigurnog prijenosa i šifriranja poruka.

Znanost koja govori ženskim glasom
Manifestaciju organizira udruga Znanost u prolazu, neprofitna organizacija iz Zagreba koja je nastala iz ideje da znanost ne treba ostati zatvorena u laboratorijima, fakultetima i stručnim časopisima, već treba doći među ljude, na ulice, trgove i u parkove.

Poseban naglasak stavlja na veću vidljivost žena u znanosti, kojima kroz javna predavanja, radionice i razgovore s građanima omogućuje da svoj rad i istraživanja predstave široj publici.
Rijeka je Znanost u prolazu prvi put ugostila 2022. Kako je izgledalo prvo riječko izdanje, pogledajte na znanostuprolazu.com.hr/rijeka-2022.

U nedjelju, 4. listopada, prošećite Korzom, pronađite temu koja vas zanima i pitajte znanstvenice sve što ste oduvijek željeli znati.
Više detalja o ovogodišnjem programu saznajte ovdje: https://znanostuprolazu.com.hr/rijeka-2026/

pocket icon
Više sa portala torpedo.media ...