Održana druga godišnja konferencija „Projekta unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj – VEPAR“

Kvalitetne prognoze najjači su alat u borbi protiv poplava, kazao je Valentin Dujmović.

Rijeka - S ciljem prevencije katastrofalnih poplavnih događanja, koncipiran je projekt unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj koji će objediniti Vodno i Ekološko Praćenje, Analize i Rješenja te je stoga za njega odabran akronim VEPAR. Projektni partneri na ovom programu su Hrvatske vode i Državni hidrometeorološki zavod, a druga godišnja konferencija „Projekta unaprjeđenja negrađevinskih mjera upravljanja rizicima od poplava u Republici Hrvatskoj – VEPAR“ održana je u prostorijama KD Vodovod i kanalizacija.

Provedbom projekta doprinijet će se smanjenju rizika od poplava; postići će se unaprjeđenje u praćenju, analizama i iznalaženju optimalnih rješenja za integralno i održivo upravljanje vodama, vodnim okolišem i rizicima od poplava; osigurat će se i sistematizirati nedostajući podaci vezani uz slivove, vodotoke te regulacijske i zaštitne vodne građevine; modernizirat će se i dograditi mreža hidroloških mjernih postaja; poboljšat će se prognostički modeli; izradit će se i poboljšati studije upravljanja rizicima od poplava; nabavit će se potrebna oprema za provedbu mjera opreme od poplava, provesti mjere promidžbe i vidljivosti te educirati i informirati javnost.

Kako je istaknula ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda, Branka Ivančan-Picek klimatske promjene su prisutne, kao i ekstremne vremenske i hidrološke pojave te ih se neće moći izbjeći, već će biti potrebno iznaći načine kako se s njima nositi. „Jedino što možemo je pripremiti se najbolje što možemo kako bismo ublažili posljedice ekstremnih pojava s kojima se suočavamo“, rekla je Ivančan-Picek i osvrnula se na nedavnu veliku poplavu u Rijeci. „Nakon ekstremnih suša kojima smo svjedočili ovog ljeta, koje je prema nekim pokazateljima bilo najtoplije od kada postoje meteorološka mjerenja na području Europe, došao je kišni period koji je u Rijeci na kraju prouzročio i veliku poplavu s, nažalost, jednim izgubljenim životom i velikom materijalnom štetom“. Objasnila je kako upravo iz razloga ekstremnih vremenskih prilika koje su sve učestalije valja napraviti još učinkovitiji i djelotvorniji sustav upozorenja i zaštite od poplava te kako je to glavna zadaća DHMZ-a, kao partnera na ovom projektu. „Naša je zadaća uspostaviti jedan učinkovit prognostički i dijagnostički sustav koji bi omogućio preveniranje ovakvih poplava, kako bismo bili spremni ranije ih najaviti čime bismo doprinijeli zaštiti ljudskih života i materijalnih dobara“, rekla je Ivančan-Picek.

Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović istaknuo je kako će se u sklopu projekta izraditi potrebne studije i drugi materijali, koji bi trebali pomoći u preciznijem prognoziranju vremenskih prilika što bi doprinijelo učinkovitijoj zaštiti od poplava. „Nije moguće do kraja prognozirati vrijeme, sve ono što nam se na terenu može dogoditi, posebno u trenucima sve izraženijih klimatskih promjena, ali nam je jasno da opasnost od velikih poplava raste. Najjači alat u borbi protiv poplava su nam kvalitetne prognoze, mjerenja i mjerne postaje. Trenutno je na rijekama u Hrvatskoj postavljeno više od 600 mjernih postaja koje će nam davati kvalitetne informacije kako bismo se na vrijeme mogli pripremiti i prevenirati posljedice poplava“, rekao je Dujmović.

Uvodne riječi na početku konferencije sudionicima su uputili i ravnateljica Uprave vodnog gospodarstva i zaštite mora u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Elizabeta Kos, direktor KD-a Vodovod i kanalizacija Andrej Marochini te riječki gradonačelnik Marko Filipović, koji je istaknuo kako su klimatske promjene realnost današnjice, te je također spomenuo veliku poplavu koja se u Rijeci dogodila prije nepunih mjesec dana. Filipović je istaknuo vrlo uspješnu suradnju s Hrvatskim vodama. Partneri su nam u projektu „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka“ vrijednom 2,2 milijarde kuna. Važnost projekta je u očuvanju vodoopskrbe i naše riječke vode koju moramo zaštititi i sačuvati za buduće generacije koje dolaze“, rekao je Filipović. Spomenuo je i rezultate studije Županijskog zavoda za prostorno uređenje koja se tiče onih jedinica lokalne samouprave koje su u našoj županiji najugroženije što se tiče klimatskih promjena. „Nadam se da će nam i ova konferencija dati određena nova saznanja u vidu zaštite od velikih poplava u budućnosti“, zaključio je Filipović.

Projekt VEPAR realizira se u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Vrijednost projekta čije je predviđeno trajanje četiri godine je 250 milijuna kuna od čega se 85% troškova financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15% financiraju Hrvatske vode i DHMZ.

Follow @torpedo_media